Atlas je slegnuo ramenima
“Tko je John Galt?”
Kunst & Liebe Frequency Machine
“Iznad fikcije stvarnosti, postoji stvarnost fikcije.”
Metafizika je disciplina koja istražuje temeljnu prirodu stvarnosti, baveći se pitanjima izvan konkretnosti empirijskih promatranja. Zadire u složene koncepte kao što su postojanje, identitet, prostor, vrijeme i uzročnost. Kroz racionalno istraživanje i filozofsko promišljanje, čovjek nastoji razumjeti temeljna načela koja upravljaju svemirom. Međutim ta intelektualna želja je gotovo sigurno osuđena na propast. Ljudska spoznaja, ograničena subjektivnim perspektivama i lingvističkim ograničenjima, nije dovoljna za hvatanje biti metafizičkih ispitivanja i dolaska do odgovora na najbitnija pitanja o stvarnosti i postojanju.
Antički i srednjovjekovni filozofi mogli su reći da je metafiziku, poput kemije ili astrologije, trebalo definirati predmetom njezinog pročavanja: metafizika je tako bila disciplina koja je proučavala “biće kao takvo” ili “prve uzroke stvari”. Metafiziku, međutim, više nije moguće tako definirati. Postoje mnogi filozofski problemi koji se danas smatraju metafizičkim problemima, a da ipak nisu povezani s prvim uzrocima ili nepromjenjivim stvarima.
“Zašto sve postoji?” ili “Zašto postoji nešto umjesto ništa?” pitanje je koje je pokrenulo ili komentiralo niz filozofa i fizičara, uključujući Gottfrieda Wilhelma Leibniza , Ludwiga Wittgensteina i Martina Heideggera, koji je to nazvao temeljnim pitanjem metafizike. Također, zanimljivo je teoretizirati o tome ima li prostor svoj kraj, podjednako kao i zapitati se je li vrijeme imalo svoj početak, hoće li nekada imati kraj ili možda nema nijedno. Možda je ono kružno, a sve što se događa je determinirano ponavljati se unedogled.
Želja za konkretnim odgovorom leži u antičkim spekulacijama o prirodi svemira, poput onih koje nalazimo u daoizmu u staroj Kini i predsokratskoj filozofiji antičke Grčke. Aristotel je tako skicirao opseg metafizike unutar prve filozofije. Međutim, on uopće nije poznavao tu riječ. Čitavo stoljeće nakon Aristotelove smrti, urednik njegovih djela, najvjerojatnije Andronik s Rodosa nazvao je njegovih četrnaest knjiga Ta meta ta phusika – one poslije fizičkih.
autor: Ivan Šarić, 05/05/2024
Arhiva
playlist