Kolaps brončanog doba
“Kada očito učinite tajanstvenim, tada tajanstveno postaje nedostupno.”
“Dani su strijela u prsima mrtvaca.”
Nihilizam se kao filozofija često povezuje s ekstremnim pesimizmom i radikalnim skepticizmom koji osuđuje postojanje. Pravi nihilist ne bi vjerovao ni u što, ne bi imao nikakvu lojalnost i nikakvu drugu svrhu osim, možda, poriva za uništavanjem. Ovo se najčešće povezuje s Friedrichom Nietzscheom koji je tvrdio da će njegovi korozivni učinci na kraju uništiti sva moralna, religijska i metafizička uvjerenja i ubrzati najveću krizu u ljudskoj povijesti.
U XX. stoljeću nihilističke teme; epistemološki neuspjeh, razaranje vrijednosti i kozmička nesvrhovitost okupirale su umjetnike i filozofe. Do kraja stoljeća, egzistencijalni očaj kao odgovor na nihilizam ustupio je mjesto ravnodušnosti. Prošlo je više od stoljeća otkako je Nietzsche istraživao nihilizam i njegove društvene implikacije. On je tada pretpostavio da će utjecaj takve rezignacije na kulturu i vrijednosti 20. stoljeća biti sveprisutan.
Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća ta je briga nestala. Sada postoji pogrešan dojam da je nihilizam staromodan, mrtav problem. To se temelji na točnoj procjeni da manjak smisla više nitko ne shvaća ozbiljno kao filozofski problem. Za posljedicu, lagani nihilizam je posvuda, kao implicitni aspekt masovne kulture i politike.
autor: Ivan Šarić, 22/01/2024
Arhiva
playlist