KLFM

Eksternalizam i svijest

Neki filozofi smatraju da se znanje ne mora nužno definirati unutar samoga subjekta, nego da se istinsko vjerovanje može opravdati i izvanjskim sredstvima.

Rasprava o internalizmu i eksternalizmu razvija se iz ruševina tradicionalne definicije znanja koje isto opisuje kao opravdano istinito vjerovanje. Kao što je Edmund Gettier slavno ilustrirao, znanje je više od toga. Pokušaji da se odgovori na mnoge od empirističkih problema pokrenuli su raspravu usredotočenu na raznoliku skupinu pitanja: značaj atribucija uobičajenog znanja, prirodu racionalnosti, etiku vjerovanja i ulogu naturalizma u epistemologiji.

Jedna od najsnažnijih motivacija za eksternalizam je to što ispravno pripisujemo znanje nedovoljno sofisticiranim osobama, maloj djeci i životinjama. Tim pojedincima, međutim, nedostaje internalističko opravdanje. Dakle, ili znanje ne zahtijeva opravdanje ili opravdanje treba razumjeti izvana. Da bi ilustrirao svoje argumente za semantički eksternalizam, Hilary Putnam dolazi do ideje Zemlje Blizanke koja je potpuno identična našem matičnom planetu, izuzev kemijskog sastava njezine vode.

Uobičajeni način da se izrazi internalizam je reći da su mentalna stanja pojedinca fiksirana ili određena intrinzičnim. Za individualiste, dvije molekule različitih, no identičnih osoba također moraju imati ista mentalna stanja. Eksternalisti ili antiindividualisti to poriču.