Otkud zlo?
“…a što ako je svemoćan i ne želi intervenirati? Onda je zlonamjeran.”
“Nemam fotografiju pri sebi, ali možete imati otiske mojih stopala. Gore su u mojim čarapama.”
Pojam nostalgije je skovan kako bi opisao čežnju švicarskih plaćenika koji se bore u stranim zemljama. Vojni liječnici pripisali su ovu tugu, također poznatu kao Schweizerheimweh ili mal du Suisse, oštećenju uha i mozga, uzrokovanom neprestanim zveckanjem kravljih zvona. Prepoznati simptomi uključivali su čežnju za alpskim krajolicima, nesvjesticu, groznicu, a po predaji, u ekstremnim slučajevima i smrt.
Sto godina nakon izvještaja o tuzi švicarskih plaćenika, američki psihijatar Jack Kleiner je izvijestio o slučaju duboko nostalgičnog pacijenta koji je unatoč tome pokazivao radost, što je navelo Kleinera da predloži razliku između čežnje za domom i nostalgije, na temelju toga što ova druga istovremeno uključuje i tugu i radost. Nakon toga, istraživači emocija počeli su razmišljati o nostalgiji kao o gorko-slatkom fenomenu koji podjednako uključuje pozitivne i negativne afekte.
Raznolikost objekata nostalgije objašnjava se činjenicom da njezina kognitivna komponenta nije autobiografsko sjećanje, već mentalna simulacija: mašta, u neku ruku, u kojoj epizodna sjećanja čine samo dio iskustva. Razmišljajući o željama, filozofi razlikuju objekt i uvjete zadovoljenja želje: stanje stvari koje bi, da se postigne, ispunilo želju. Često su isti: ako je predmet moje želje sladoled, tada dobivanje istog ispunjava moju želju. Stvari ipak postaju zeznute s nostalgijom. U tradicionalnom pogledu objekt nostalgije je mjesto. Recimo, zavičaj – pa bi se želja zadovoljila povratkom.
Budući da se ne može vratiti na stanje kakvo je nekada bilo, zaključuje Uliks, njegova je želja neispunjena i dolazi do frustracije. Međutim, ljudi često osjećaju nostalgiju za rodnim krajem, a nakon povratka osjećaju da im je čežnja nezadovoljena. U jednom svom eseju Gabriel García Márquez opisuje lik Juvenala Urbina, mladog liječnika koji studira u Parizu, dok se prisjeća mirisa, zvukova i otvorenih terasa svoje karipske domovine, neizmjerno se želeći vratiti natrag.
Ali, nakon konačnog povratka, osjeća se razočaranim. Ova je poteškoća nostalgijska inkarnacija dobro poznatog platonskog paradoksa opisanog u Gorgiji: osoba može nešto željeti, a onda kada to dobije, njegova želja ipak nije zadovoljena.
autor: Ivan Šarić, 07/08/2023
Arhiva
playlist