Problem slobodne volje
“Nisam ja, moja ruka je!”
Laku noć herojima!
“Predodžbe o svijetu koje su ‘ideje’ stvorile vrlo su često poput skretničara odredile kolosijeke kojima će dinamika masovnog interesa dalje pokretati djelovanje.”
Od svih kultova, onaj naših predaka je najlegitimniji, izrekao je filozof Ernest Renan u svojem glasovitom govoru na Sorbonni, u vremenu koje je obilježeno stvaranjem pojma nacije. Stotinjak godina kasnije će Danilo Kiš ustvrditi kako je ideja snažnog nacionalnog identiteta negativna kategorija duha, jer nacionalizam živi na poricanju i od poricanja.
Nacionalizam i domoljublje su pojmovi koji se često uzimaju za sinonime. Iako nacionalizam ima temelje i izvire iz domoljublja, on se zapravo, kad bismo gledali po efektima koje ostavlja na društvo, mora uzeti s negativnim predznakom dok se domoljublje bez izraženog nacionalizma može gledati kao isključivo pozitivna karakteristika kolektiva.
Općenito, nacionalizam se vezuje za različite ideologije, od liberalnih preko socijalističkih do fašističkih, pa se može smatrati načinom njihove izvedbe na domaćem prostoru. Nacionalizam svijet vidi kao radikalno podijeljen te inzistira na trajnoj razlici među narodima. Problem po tu ideju očituje se u činjenici da su razlike između nacija sve manje izražene; prije svega u gospodarstvu, u politici, društvenim običajima i životnim stilovima, te velikom dijelu masovne ili popularne kulture i supkulture mladih.
Kakav oblik nacionalizma zastupa Sartreov rođak Gilles, zašto neke države opstaju dok se druge raspadaju, te koja je poanta imaginarnog totalitarizma slovenskog glazbenog kolektiva Laibach?
Odgovori slijede u četvrtak u 18h, na valovima community radija KLFM.
autor: Ivan Šarić, 22/03/2023
Vezane objave
Arhiva
A što ćemo s truljenjem mozga?
“Zato što sam Karamazov! Kad padam, činim to baš u takvom ponižavajućem položaju koji mi pruža ugodu.”
Zašto solipsizam?
“Mašta me čini čovjekom i pravi me budalom; daje mi čitav svijet i istovremeno me izgoni s njega.”
