Problem slobodne volje
“Nisam ja, moja ruka je!”
Kolaps brončanog doba
“Kada očito učinite tajanstvenim, tada tajanstveno postaje nedostupno.”
Povijest ljudskog roda ispunjena je brojnim misterijima. Razdoblja prosperiteta su redovito isprekidama periodima nesigurnosti i nasilja. Dinamika takvih odvijanja slojevita je i često prekompleksna za cjelovito percipiranje. Pravi su uzroci povijesnih procesa pritom često diskretniji od konvencionalnog razumijevanja, pa se često izgube u bespućima historijskih odvijanja.
Jedan je, nama danas nepoznat događaj ili proces bio toliko snažan da je rezultirao nestankom čitavih civilizacija. Ono što se jasno zna jest da je između 1250. i 1150. Godine prije Krista, veliki broj naprednih gradova istočnog mediterana naglo uništeno, diplomatski i trgovački odnosi su prekinuti, a nestala su i čitava pisma i kulture. Ti kataklizmički procesi su zahvatili područje sjeverne Afrike, jugoistočne Europe i Bliskog istoka, a posebno Egipat, istočnu Libiju, Balkanski poluotok, Egej, Anatoliju i Kavkaz. Došli su iznenadno i donijeli razaranje mnogih civilizacija brončanog doba i oštar ekonomski pad regionalnim silama, stvarajući uvertiru u mračno doba grčke povijesti.
Najpopularnija teorija o uzrocima pada brončanog doba je dolazak novih i nama nepoznatih Ljudi s mora. Tijekom 19. stoljeća, pronađen je misteriozni niz natpisa u egipatskim hramovima Medinet Habu i Karnak. Oni opisuju zagonetnu skupinu u pohodu duž delte Nila. Slični nalazi su pronađeni i u nekim drugim nalazištima na sredozemlju, što je navelo povijesničare na ideju o jednoj većoj skupini pljačkaša koja je u kratkom vremenu preplavila Mediteran, ostavljajući za sobom val uništenja.
Dakle, prisutnost nekih novih i ratobornih skupina unutar teritorija brončanodopskih država dobro je dokumentirana, no tko su ti narodi s mora uopće i možemo li ih kriviti za okončanje jednog čitavog doba u historiji čovječanstva?
autor: Ivan Šarić, 09/10/2023
Vezane objave
Arhiva
Marcuse: Jednodimenzionalni čovjek
“Kritička analiza i dalje inzistira na tome da je potreba za kvalitativnom promjenom hitnija nego ikad.”
Tvrđave mašte: utočišta književnosti
“Nije se mogao suzdržati da ne pridonese vlastitim obolom iskustva, čime se uvjerio u svoje postojanje.”
