KLFM

Atlas je slegnuo ramenima

Većina tradicionalnih moralnih sustava sukobe interesa smatra temeljnim za ljudsko stanje, a etiku smatra rješenjem. Osnovna etička načela trebaju nam reći čije interese treba kompromitirati da bismo riješili sukobe. Ako postoji temeljni sukob između onoga što društvo treba i onoga što pojedinci žele, tada će neke verzije sekularne etike učiniti temeljnim načelo da se želje pojedinca trebaju žrtvovati za potrebe društva. Takav stav gotovo uvijek proizlazi iz jednog od dva uvjerenja: da je ljudska priroda u osnovi destruktivna ili da su ekonomski resursi rijetki. Ako je prvi slučaj istinit, da je ljudska priroda u osnovi destruktivna, onda su ljudi prirodno u konstantnom sukobu jedni s drugima.

Mnoge etičke filozofije polaze od ove premise – na primjer, Platonov mit o Gigu iz Lidije, židovski i kršćanski prikazi istočnog grijeha i Freudov prikaz ida. Ako je ono što pojedinci prirodno žele činiti jedni drugima nasilje, krađa i ubijanje, onda da bi postojalo društvo te individualne želje moraju biti žrtvovane. Posljedično, osnovno načelo etike bilo bi poticanje pojedinaca da potisnu svoje prirodne želje kako bi društvo moglo postojati. Drugim riječima, osobni interes je neprijatelj i mora se žrtvovati za druge.

Etička filozofija Ayn Rand, poznata kao objektivizam, usredotočena je na ideju racionalnog osobnog interesa kao vrhovnog moralnog ideala. Rand tvrdi da je najviša moralna svrha života potraga za vlastitom srećom, pri čemu se egoizam ističe kao svojevrsna vrlina. U svijetu romana Atlas je slegnuo ramenima odbacuje altruizam kao nemoralan jer potkopava individualnu slobodu i autonomiju. Pojedinci bi tako trebali pomagati drugima isključivo ako je to u njihovom osobnom interesu.

Takav je zaključak mnoge čitatelje uhvatio nespremnima, a pobornike tradicionalnih moralnih shvaćanja preobrazio u gorljive kritičare njezinog lika i djela.