THE AFGHAN WHIGS / Do To The Beast

Jel stvar u nostalgičnosti ili The Aghan Whigs i 20 godina nakon svog vrhunca imaju što za pokazati i reći manje je bitno. “Do to the Beast” ima dovoljno muda da bude album tjedna.

Svi imalo upoznati sa bitnom glazbom 90ih, posebno ako se koncentriramo na američki kontinent i čitav hype oko grunge-a, u pobrojavanju bitnih imena i izdanja, ne mogu preskočiti The Afghan Whigs. Osnovani još 1986. svoju pravu i zasluženu afirmaciju ostvaruju potpisivanjem za Sub Pop i izdavanjem albuma “Up In It” 1990. i “Congregation” 1992.g.
Tada Afghan Whigs na pravi grungerski label donose jako svjež zvuk i to njihovo karakteristično balansiranje između ostavština soula i sasvim drugih krajnosti i bendova kao Mudhoney ili Dinosaur Jr., Dullijev raspuknuti ali i non-rock vokal u vrijeme kad je alternativna glazba bila najbliža mainstreamu, ostavlja poprilično upitnika nad glavama klinaca u kariranim košuljama.

Očito da je tih godina stav prema drugačijoj glazbi bio puno opušteniji i Congregation donosi nekoliko punokrvnih MTV hitova i lansira bend ka pravom major labelu, Elektri.

Izlaze još dva prava remek djela, “Congregation” 1993. te , piscu ovih redova najdraži Afghan album, “The Black Love” 1996.g. Grupa sve besramnije otkriva svoje prave glazbene inspiracije, zvuk postaje sve manje granđerski a sve više nešto što se može najbolje opisati kao dark soul. Ili Black Love..

Bend opet mijenja izdavača i prelaze na još masniju kravu imena Sony. Krajem 90-ih izdaju album “1965”, bend se raspada i Dulli se bavi filmskom glazbom i svojim projektom The Twillight Singers. Sve skupa, ništa prebitno do ove 2014 i albuma koji izlazi za koji dan pod imenom “Do To The Beast”.

Jel stvar u nostalgičnosti ili The Aghan Whigs i 20 godina nakon svog vrhunca imaju što za pokazati i reći manje je bitno. “Do to the Beast” ima dovoljno muda da bude album tjedna.

Ako ništa drugo, glazbeno su The Afghan Whigs lijepo ostarjeli.