Ovotjedno će izdanje emisije eXit poslužiti kao svojevrsni vremeplov, te nas vratiti u kasne osamdesete i rane devedesete kada je Makedonija, tada još dio pokojne Jugoslavije prednjačila kvalitetom ponuđene glazbe, posebice one iz alternativne/avangardne domene.
Okosnica svih u ovoj emisiji predstavljenih glazbenih projekata – kako vlastitim doprinosom, tako i utjecajem – jest skladatelj i multinstrumentalist Goran Trajkoski, koji od konca sedamdesetih naovamo djeluje kako samostalno, tako i kroz niz sastava kao što su Saraceni, Afektiven naboj, Mizar (čijim članom nije bio u onoj izvornoj inkarnaciji iz osamdesetih, već tek od 2005., no da je utjecao – to je nepobitno), Anastasia, Padot na Vizantija.
Goran Trajkoski
Ukoliko bi trebalo podvući nekakav zajednički nazivnik, to je definitivno utjecaj post punka (Trajkoski je u više navrata navodio svoju opčinjenost bendovima poput Psychedelic Furs i Echo and the Bunnymen), world glazbe, ali i makedonskog folk naslijeđa. Netko će primjetiti i upliv onoga što je Brendan Perry radio u sklopu svojeg pogonskog vozila Dead Can Dance, i to ima smisla!
Možete to trpati u ladice neofolka, goth rocka, art rocka i čega sve ne, ali izvornost se Trajkoskom ne može poreći.
Spomenimo i da je dotični cjenjeni skladatelj fimskih soundtrackova (Prije kiše, Normal, Oboženie, Zbor…), a zadnjih godina komponira i izvodi elektroničku glazbu, pod pseudonimom GoTra.
Lista:
01 Padot Na Vizantija – Noć nad Jugoslavija 5:17 02 Padot Na Vizantija – I pak istata sostojba 4:16 03 Padot Na Vizantija – Iljada godini temnina 4:52 04 Padot Na Vizantija – Znam deka eden den ke dodjat istite lugje 5:16 05 Padot Na Vizantija – Ne treba mi nikoj 2:46 06 Padot Na Vizantija – Možebi jas 2:56 07 Padot Na Vizantija – Konjanici, konjanici 4:07 08 Padot Na Vizantija – Početok i kraj 9:08
Sredinom je ’80-ih Laibach najjača kohezivna snaga na slovenskoj alternativnoj sceni, kao i jezgra novoformiranog pokreta nazvanog Neue Slowenische Kunst. Istovremeno; padaju i zadnje utvrde na zapadu, sa izuzetkom Sjedinjenih Država.
Pojedini se pisci jako dobro uklapaju u aktualni duh vremena, čak i ukoliko to nije bila njihova svijesna namjera. U svakom slučaju, Ballardova analiza kraha (post)modernizma gdje se parametri postavljaju na početne, katkad i zaboravljene vrijednosti se jako dobro reflektira na glazbenoj sceni koja je stasavala od početka njegovog literarnog djelovanja, došavši posebice do izražaja u eskpanziji industrijskog i sintetičkog zvuka kasnih sedamdesetih i ranih osamdesetih. Ova sinegrija između glazbe i književne ostavštine iz koje je potekla jest rijedak. mada ne i usamljen primjer takve vrste u popularnoj kulturi!
Nalik emisiji od prije tri tjedna, i danas ćemo vrludati labirintima britanskog post-punka, no sa naglaskom na ne ona urbana područja, već na male industrijske gradiće i ruralne sredine!
Početkom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, dok globalni tokovi nameću različite vizure uskrsnuća taman pokopanog punka; The Dream Syndicate biraju specifičan pristup i svoj postpunkerski, garažni zvuk boje nijansama progresivnog folka kasnih šezdesetih, primarno naslijeđem The Byrdsa, Grama Parsonsa i Buffalo Springfielda. Ovaj će specifični amalgam uskoro postati poznat pod nazivom ‘Paisley Underground’, predstavljati će revoluciju na lokalnoj kalifornijskoj sceni, a utjecaj mu je itekako vidljiv u suvremenoj američkoj glazbi.