Jutarnji program četvrtkom – Back to the Roots
Kako već naziv kaže; slijedi povratak korijenima ove emisije. Bez ikakvih tematskih podloga čestih zadnjih tjedana, Soda Fountain se seli na Novi kontinent u nastojanju kreiranja jedne šarolike liste!
Soda Fountain on Vacations!
No Soda Fountain this Week. Vacations! Auf Wiedersehen!
Dakle, ovog tjedna nema one klasične liste četvrtkom u 10.00 h. Soda Fountain je na odmoru. Izležava se na plaži, barem do idućeg termina.
Svejedno, nećete biti uskraćeni za određeni glazbeni doživljaj, barem onaj ‘random’ mixtape, mada kvalitetom i izborom daleko ispod standarda koje je postavila ova emisija. No, to je cijena koju plaća za uživanje u suncu, pijesku, moru i koktelima!
auf wiedersehen!
autor: Vjeran Stojanac, 21/03/2018
Vezane objave
Arhiva
Europe is our Playground!
Europa ist unser Spielplatz!
Second British Invasion
Ovtjedna je lista sastavljena od glazbenih brojeva proizašlih iz perioda 1979. – 1985., poznatog kao ‘Druga britanska invazija’. Uistinu, popularna je glazbena scena tada bila prepravljena skladbama novonastalih otočkih imena – Ultravox, Duran Duran, Culture Club, Simple Minds (da spomenemo tek neke), ali i nekih starijih koja su čitav taj glazbeni polet iskoristila za vlastitu novoafirmaciju. Zanimljivo je kako se ova tipično britanska glazba pored već prihvaćenih medija dobrim dijelom distribuirala jednim američkim brandom, specijaliziranim glazbenim kanalom MTV, čime je, slično svojoj prethodnici dvadesetak godina ranije iznova izvršila silovit prodor na scenu Novog kontinenta i ostatka svijeta!
Emigranti
Emigracija je stara koliko i čovječanstvo, no od masovnih seoba se tijekom devetnaestog, te posebice dvadesetog stoljeća profilirala u osobni izbor ugroženog pojedinca. Imajući u vidu ulogu umjetnika, u prvom redu književnika kao dežurnih društvenih kritičara, nije čudo što bi se takvi našli prvi na udaru, te bivali prinuđeni napustiti vlastitu zemlju. No, u kakvom su odnosu suvremena glazbena scena i emigracija? Postoje li još uvijek za glazbenike ‘nepoćudne zemlje i režimi’, ili je danas taj problem uglavnom sveden na pitanja kreativnosti i (non)konformizma?
