Berlin je danas biser Europe i jedan od najljepših gradova na svijetu, iznad svega zbog svoje raznovrsnosti i burne prošlosti. Osnovali au ga Slaveni konkretno zapadnoslavenska plemena Haveljani i Šprevljani čija su imena ostala u lokalnim riječkim toponimima. No to nije jedini slučajzadržavanja slavenskih imena u berlinskom thivu, što se danas još vidi u imenima (navodim ih u njemačkoj transkripciji no ne bi trebao biti problem dokučiti slavenski izvornik): Kopenick, Pankow, Britz, Treptow, Spandau, Marzahn, Steglitz, Buckow, Kladow, Rudow, Gatow, a čak i samo ime Berlin vuče korijen od polapske slavenske riječi berl (močvara) dok je sufiks in uobičajen u imenima slavenskih naselja. Naknadno je nastala legenda – neutemeljena – kako ime grada vućr korijen iz saske riječi bär (medvjed). Štoviše, lik medvjeda se danas nalazi na grbu ovog grada!
Priča oko Moabita je poprilično zanimljiva. Podrijetlo imena je hebrejsko (sjetite se biblijskog Moaba), a utemeljili su ga francuski protestanti – hugenoti koji su većim dijelom trebali napustiti matičnu zemlju nakon krvavog pokolja od strane katoličkog kralja Karla IX (Bartolomejska noć, 23/24. kolovoza 1572.). Utočište su pronašli na teritoriuju tadašnjag Berlina, osnovavši naselje Moabit, inače danas dio centra grada (Mitte). U poslijeratnim su godinama i drugi narodi naseljavali Moabit (Arapi, Talijani, Hrvati, Srbi…), a danas prednjači brojna turska zajednica.
(intro1: JFK speech at Tempelhof Airport) (intro2: Lou Reed – Berlin) 01 U2 – ZOO Station 02 Andrea Schroeder – Ghosts Of Berlin 03 David Bowie – Heroes 04 Rufus Wainwright – Tiergarten 05 David Bowie – Sons Of The Silent Age 06 David Bowie – V2 Schneider 07 Ute Lemper – Berliner Rwquiem Zu Potsdam Unter Den Eichen 08 David Bowie – Sense Of Doubt 09 Bloc Party – Kreuzberg 10 David Bowie – Neukōlln 11 Andrea Schroeder – Helden 12 Tödliche Doris – Sie Werden Nicht Beobachtet 13 Bertold Brecht – Mac The Knife 14 Pink Floyd – A Great Day For Freedom 15 Iggy Pop – The Passenger 16 Barbez – Pirate Jenny 17 David Bowie – Weeping Wall 18 The Doors – Alabama Song 19 Ramones – Born To Die In Berlin 20 Marlene Dietrich – Ich Hab Noch Einen Koffer In Berlin 21 Leonard Cohen – First We Take Manhattan 22 Japan – Suburban Berlin 23 Helga Hannemann – Mal Berlin 24 Black Rebel Motocycle Club – Berlin 25 Einstürzende Neubauten – Steh Auf Berlin 26 Milva – Alexanderplatz 27 Bernst Busch – Roter Wedding (outro: Ronald Reagan– Mr. Gorbachev, Tear Down This Wall)
Pozemna postaja Hermannstraße (slika iznad popisa skladbi, jer na ovoj sam ja uz ostatke Zida) je unatoč položaju na nekoć južnom perimetru grada jedna od starijih a i bitnijih jer je opsluživala okruge Kreuzberg i posebno Neukölln. Čitava je okolna četvrt bila na lošem glasu (prvomajske parade, marševi SA-ovaca kao i mnoštvo crvrnih lampi koje su označivale baze žena lakog morala). Inače je trg Hermannsplatz važno čvorište gdje se račvaju prometnice (Hasenheide, Sonnenalle, KottbuserDamm, Urbanstraße, Karl-Marx-Straße).
Prije obnove središnjeg kolodvora (Hauptbahnhof) ključnu su ulogu gadskih željezničkih hubov obnašali Friedrichstraße te Zoologischer Garten Bahnhof. Ono po čemu se Friedrichstraße isticao jest njegov položaj u samom središtu grada u istoimenoj ulici koja je jedna od ključnih okosnica sjever-jug povijesnog Berlina. Kao i ostale nevedene postaje, i ova pored nadzemnih vlakova (S-Bahn) i pripadne podzemne postaje (U-Bahn) te regionalne vlakove.
Hauptbahnhof je rekonstruiran tijekom zadnjeg desetljeća i to na način da su dva segmenta krovne konstrukcije građena zasebno te naknadno spojena kako se ne bi prekidao promet regionalnih vlakova ni gradski kružni prsten S-Bahna. Spajanje segmenata je bilo pipavo i zahtjevno jer bila je riječ pitanjima milimetarskih tolerancija, no ne sumnjajte u njemačku preciznost i prusku disciplinu! U svakom se slučaju lijepo uklopio kao landmark u poadručju koje je ionako znatno regenerirano – Reichstag je obnovljen uz dodavanje impozantne kupole Sir Normana Fostera,a ionako je čitav sjeveroistočni dio Tiergartena protkan novim objektima, uglavnom veleposlanstvima te vladinim i upravnim zgradama. Ne treba smetnuta sa ima ni relativnu blizinu Potsdamerplatza koji je pola stoljeća zjapio u ruševinama da bi na prijelomu milenija postao (uz pariški La Defense i londonski Isle of Dogs) najveća regeneracijska zona u Europi
Leipzigerstraße je ulica koja povezuje Leipiger Platz na zapadu i Spittelmarkt na istoku što je čini glavnom prometnom arterijom okruga Mitte po pitanju tog smijera.. Iako je čitavo područje temeljito sravnjeno u ‘savezničkim’ bombardiranjima (kao i obližnji Potsdamerplatz), ovo je područje, koje je inače potpalo pod rusku okupacijsku zonu temeljito obnovleno – istina, oivičeno je i to posebno sa južne strane monolitnim socrealističkim blokovima, no ne bez izvjesnog šarma. Uostalom, Leipzigerstraße na samom kraju pomalo zadire u Museumsinsel (Otok muzeja) i poprilično vjerno renoviranu četvrt Nikolaiviertel, a takav je odmjereni sukob starog i novog znakovit za Berlin!
foto krediti:
Bremer Straße, Moabit
Hermannsplatz UBahnhof Kreuzberg
Berlin East Side Gallery – A
Berlin Friedrichstraße SBahnhof
Berlin Hauptbahnhof DB – A
Plattenbau im Leipzigerstraße
Autor svih fotografija je Vjeran, osim gdje je drugačije naglašeno inicijalom, dok je logo grba Berlina preuzet sa wikija.
Iza današnje naizgled slušljive i nenametljive liste krije se ne baš uobičajena tematska podloga. Priložene su skladbe posložene tako da u prvom redu vizualiziraju ambijent Kalifornije sredinom šezdesetih, no to je tek postavljanje scene. Lagano silazimo u koloplet tajnih komunikacijskih sustava, socijalne izolacije kao produkta rastućeg kaosa, sveprisutne paranoje, ‘anonimnih zaljubljenika’, dvojbe oko postojanja određenih entiteta koja se reflektira i na vlastitoj egzistenciji, metaforičnog povezivanja entropije u termodinamičkom i informacijskom smislu… Možda je kreiranje Soda Fountaina po Pynchonovom književnom predlošku uistinu prevelik zalogaj, ali od mene ste navikli i na gore stvari. Barem se dupini neće ljutiti!
Prvi svibanj, međunarodni praznik rada lokalni šupci uglavnom vezuju uz spajanje vikenda s blagdanom, te uz prežderavanje besplatnim grahom na Marjanu i u Maksimiru. Ipak, prisjetimo se kako je sve počelo u Chicagu davne 1886., i koje su žrtve borci za prava radnika s one strane Atlantika podnosili narednih desetljeća, praktički sve do danas!
Može li se nešto pametno napisati o dubokim emocijama poput straha, očaja, mržnje, euforije, bijesa i sličnih? Teško. Pošto među takve spada i ljubav, pojam koji bi trebao figurirati kao jedna od glavnih niti vodilja ovotjedne Jutarnje liste četvrtkom, ne očekujte nekakav bitniji tekstualni uvod. Tek termin, a je ionako naveden na plavoj markici gore lijevo!
