Božićni Sajam Rukotvorina
Academia Club Ghetto, subota, 15/12/2018., 10.00 – 19.00 h
Kultura koja povezuje generacije: projekt „Prošlost u sadašnjosti” donosi inkluzivne radionice i suvremenu interpretaciju baštine
U prostoru Etnografskog muzeja Split 20. svibnja predstavljen je projekt „Prošlost u sadašnjosti – inkluzivne usluge ustanova u kulturi”, koji Etnografski muzej Split provodi u partnerstvu s Multimedijalnim kulturnim centrom Split i Muzejem općine Jelsa. Projekt su predstavili ravnateljica Etnografskog muzeja Split dr. sc. Vedrana Premuž Đipalo, ravnateljica Multimedijalnog kulturnog centra Stefana Došen te ravnateljica Muzeja općine Jelsa Marija Plenković.
Uvodnoj konferenciji nazočila je, među brojnim gostima, i zamjenica gradonačelnika Grada Splita Matea Dorčić, koja je istaknula važnost razvoja dostupnih kulturnih sadržaja i uključivanja svih društvenih skupina u kulturni život grada, te Anita Gamulin, pročelnica Konzervatorskog odjela Split Ministarstva kulture i medija RH, koja je naglasila ciljeve ovakvih projekata – generacijsku povezanost, proširivanje kompetencija profesionalaca u kulturi, te kreiranje kulturnog sadržaja koji povezuje tradiciju i budućnost, kao važne aspekte rada ustanova u kulturi.
Etnografski muzej Split, u partnerstvu s Muzejom općine Jelsa i Multimedijalnim kulturnim centrom, pokrenuo je projekt „Prošlost u sadašnjosti – inkluzivne usluge ustanova u kulturi”, usmjeren na razvoj dostupnijih i uključivijih kulturnih sadržaja za djecu i mlade, starije osobe te osobe s invaliditetom. Projekt se provodi uz financijsku potporu Europskog socijalnog fonda plus kroz program „Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027.”, a ukupna vrijednost bespovratnih sredstava iznosi 108.651,58 eura.
Projekt polazi od ideje da kulturna baština nije samo dio prošlosti, nego živi prostor susreta, kreativnosti i međugeneracijskog povezivanja. Kroz niz edukativnih, umjetničkih i kulturnih aktivnosti tradicijska kultura interpretirat će se na suvremen i pristupačan način, uz korištenje novih tehnologija, inovativnih metoda rada i inkluzivnih pristupa, istaknula je ravnateljica Etnografskog muzeja Split u predstavljanju projekta.
Tijekom provedbe projekta, koji će ukupno trajati 24 mjeseca, održat će se ukupno 15 radionica koje povezuju tradicijske zanate i suvremene kreativne prakse. Sudionici će, među ostalim, imati priliku učiti o dokumentarnom filmu, grafičkom dizajnu, fotografiji, DJ-ingu, 3D modeliranju i lončarstvu, ali i o tradicijskim plesovima, vokalnoj glazbi, tkanju, radu s vunom i prirodnim materijalima.
Poseban naglasak stavljen je na dostupnost kulturnih sadržaja ranjivim skupinama. Tako će se, primjerice, likovne radionice za gluhe i nagluhe osobe provoditi uz prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika, dok će radionice lončarstva biti prilagođene osobama s invaliditetom. Program „Dan za nas” donosi kreativne radionice za osobe treće životne dobi, s ciljem poticanja socijalizacije, cjeloživotnog učenja i aktivnog sudjelovanja u kulturnom životu zajednice.
Jedan od zanimljivijih segmenata projekta bit će radionice dokumentarnog filma u kojima će polaznici bilježiti suvremeni život grada Splita te kroz filmski medij istraživati teme stereotipa, predrasuda i diskriminacije. U okviru radionica DJ-inga sudionici će reinterpretirati tradicijsku glazbu kroz suvremene glazbene forme, čega su se u izlaganju više dotakli ravnateljica Multimedijalnog kulturnog centra Stefana Došen te glazbenik Luka Barbić koji će biti jedan od provoditelja ovih radionica u Splitu i Jelsi, dok će radionice 3D modeliranja povezati tradicijske motive i nove digitalne tehnologije.
Osim rada s korisnicima, projekt uključuje i edukaciju djelatnika kulturnih ustanova za rad s djecom s teškoćama u razvoju, osobama s invaliditetom i odraslim polaznicima, čime se dodatno jačaju kapaciteti ustanova u kulturi za razvoj dugoročno održivih inkluzivnih programa.
Projekt „Prošlost u sadašnjosti” potvrđuje kako kultura može biti prostor dijaloga, uključivanja i zajedničkog stvaranja – dostupna svima, bez obzira na dob ili mogućnosti.
autor: Kristina Tešija, 28/05/2026
Arhiva
Academia Club Ghetto, subota, 15/12/2018., 10.00 – 19.00 h
Dugo očekivano uprizorenje Watersovog ‘The Walla’ na splitskom Poljudu potvrdilo je pretpostavku da se djelo namjenjeno dvoranskom izvođenju jako teško transformira po stadionskom obrascu. No, većini prisutnih to nije smetalo, Pravi se problem krije negdje drugdje, točnije u namjerama Rogera Watersa da od djela koje izvorno opisuje njegovo duševno rastrojstvo, razvod, probleme sa kolegama u bendu itd napravi antiglobalistički i antiratni spomenik samome sebi.
Guya Clarka nećemo pamtiti samo po njegovom vlastitom, ionako vrhunskom opusu, već i po činjenici da se nikada nije libio pružiti kreativnu pa i materijalnu podršku mlađoj generaciji stasavajućih kantautora poput Stevea Earlea, Rodneyja Crowella ili Lyle Lovetta. Njegova se smrt nipošto ne smije gledati u svjetlu odlaska nekakve razvikane rock ili folk zvijezde, pošto onk to nikad nije ni bio. Slično svojem bliskom prijatelju Townesu Van Zandtu, tretiran je kao neka vrsta uzora i učitelja, kao mentor, ili kako je netko jednom izjavio, ‘kantautor ne za mase nego za druge kantautore’. Neka tako i ostane!

Ima nešto u tom Sinju. Mislim, šta se tiče rokenrola, bendova, svirki, te poznavanja i praćenja glazbe općenito jer dosta one dobre, nove nabavljao sam preko prijatelja baš od Sinjskih freakova, ljudi koji prate i vole glazbu i poznaju je mnogo bolje od masu splitskih, neću reći hipstera, koje poznajem. I onda, kao posljedica cijele priče, nije nimalo0 čudno da tu i tamo iz Sinja iskoči neki bend za koji se čuje. A M.O.R.T.j se stvarno čuje.
playlist