U četvrtak 9. ožujka u 19:30 u Multimedijalnom kulturnom centru / Domu mladih u Splitu otvaraju se tri izložbe – IZLOŽBA HRVATSKOG DIZAJNA 21/22: NAGRAĐENI RADOVI i izložba BORIS LJUBIČIĆ: SLIKE VREMENA – POLITIKA I DIZAJN, kao i GODIŠNJA IZLOŽBA OSTVARENJA HRVATSKIH ARHITEKTICA I ARHITEKATA U 2021. GODINI.
Oaza Books, Umjetnička organizacija Oaza
Prva predstavlja izbor više od 50 najboljih hrvatskih dizajnerskih radova nastalih u protekle dvije godine, dobitnike nagrada i posebnih priznanja na nedavno održanoj bijenalnoj Izložbi hrvatskog dizajna. Druga je pregled radova Borisa Ljubičića, nastalih od 1970-ih do 2000-ih godina, koje povezuje tema politike, u rasponu od plakata, preko vizualnih identiteta, kampanja i objekata u javnom prostoru, do samoiniciranih projekata i novinskih tekstova. Gostovanje ovih dviju izložbi suorganiziraju Hrvatsko dizajnersko društvo i Platforma 9,81 u partnerstvu s Galerijom Multimedijalnog kulturnog centra i DVK UMAS. Premda su izvorno bile postavljene odvojeno, jer je riječ o manjoj tematskoj izložbi i velikoj strukovnoj izložbenoj smotri, tematski su povezane, budući da je Borisu Ljubičiću upravo povodom HDD-ove bijenalne izložbe dodijeljena i Nagrada HDD-a za životno djelo.
Izložba hrvatskog dizajna 21/22: Nagrađeni radovi
Izložba hrvatskog dizajna središnja je i najvažnija strukovna dizajnerska manifestacija u Hrvatskoj koja okuplja najkvalitetnije dizajnerske radove nastale tijekom dvogodišnjeg razdoblja, podijeljene u ukupno osam profesionalnih i studentskih kategorija: Dizajn vizualnih komunikacija, Industrijski / produkt dizajn, Dizajn u digitalnim medijimai dizajn interakcija, Dizajn ambalaže, Modni i odjevni dizajn, Cjeloviti projekt / proizvod, Prostorne i grafičke intervencije i sistemi te Koncept / inicijativa / kritički dizajn. Online verziju izložbe, koja sadrži ne samo nagrađene nego sva 324 rada, možete pregledati i na ovom linku: https://izlozba.dizajn.hr/2122/
Publikacije Kunsthalle Wien, Dizajn: Dejan Kršić & Lana Grahek
Veliku nagradu Hrvatskog dizajnerskog društvaove je godine osvojio Centar za posjetitelje Crna Roda (tim autora: Clinica studio, Roth i Čerina, Niko Mihaljević, Ivana Fabrio, Franka Tretinjak, Borna Demel, Novena i Vanja Cuculić). Osim ovog projekta, za Veliku su nagradu bili nominirani izdavačka inicijativa Oaza Books (Oaza / Nina Bačun, Ivana Borovnjak, Roberta Bratović, Tina Ivezić, Maja Kolar, Maša Poljanec), koja je osvojila nagradu u kategoriji Koncept, inicijativa, kritički dizajn te Publikacije Kunsthalle Wien (Dejan Kršić i Lana Grahek), koje su nagrađene u kategoriji Dizajn vizualnih komunikacija. Sve nagrađene radove možete pregledati ovdje.
Boris Ljubičić: Slike vremena – Politika i dizajn
Izložba Slike vremena – Politika i dizajn, u kustoskoj koncepciji Marka Goluba, donosi kritičku refleksiju na radove Borisa Ljubičića koji su više ili manje eksplicitno doticali politička i društvena pitanja, koja su desetljećima jedna od središnjih u njegovom dizajnerskom radu. Ona okuplja plakate, vizualne identitete, polemičke tekstove, dokumentaciju o različitim kampanjama i intervencijama u javnom i medijskom prostoru, naručene i samoinicirane radove nastale od prve polovice 1970-ih do 2000-ih godina za različite prilike i kontekste, a moguće ih je grupirati u pet cjelina.
Prvu čine plakati i vizualni identiteti za velike političke manifestacije iz vremena Jugoslavije, u kojima Ljubičić tematizira odnos prema političkim simbolima socijalizma s idejom da ih propita, reaktualizira njihova čitanja i stavi ih u neočekivane odnose. U drugoj pratimo predizborne plakate nastale tijekom 1990-ih godina za različite hrvatske političke stranke koje karakterizira snažan konfrontacijski naboj u eri višestranačja.
11. kongres SKH, plakat 1989.
Treća cjelina donosi neke od najpoznatijih i najnagrađivanijih Ljubičićevih radova, antiratne plakate iz ranih 1990-ih. Četvrta nam ukazuje na kontinuitet Ljubičićevog zagovaranja dizajna integralnog vizualnog identiteta države, odnosno na činjenicu da njegovi počeci sežu u razdoblje prije 1990. godine i jugoslavenski period njegove dizajnerske karijere – hrvatskom vizualnom kodu prethodio je redizajn zvijezde, kako glasi naslov jednog od njegovih tekstova na stranicama onodobne stručne periodike, a na sličnim polazištima nastaje i niz radova na temu identiteta Europe i Europske Unije koji su kulminirali projektom Europa 2020.
Posljednja cjelina donosi niz radova u kojima Ljubičić reagira na aktualna društvenopolitička zbivanja, ili daje nova čitanja važnim zbivanjima iz naše prošlosti, kao i brojne samoinicirane radove i kampanje kojima reagira na dinamičnu političku atmosferu u Hrvatskoj od kasnih 1990-ih naovamo. Svim ovim temama Ljubičić prilazi na angažiran, intelektualan i duhovit način, ugrađujući u njih uvijek i dah svog vlastitog „političkog“ projekta, nadahnut nekim snažnim utopističkim uvjerenjem da dizajn može biti instrument integralne društvene transformacije.
Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2021. godini
Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2021. godini premijerno je otvorena u lipnju 2022. u Zagrebu u organizaciji Udruženja hrvatskih arhitekata, a u Splitu gostuje u Domu mladih / Galeriji MKC od 9. do 25. ožujka ove godine.
Partneri gostovanja su Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, Multimedijalni kulturni centar Split, Platforma 9,81 i Umjetnička akademija u Splitu, Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija.
Na Godišnjoj izložbi ostvarenja predstavljena 94 rada – 80 arhitektonskih ostvarenja i 14 publicističkih i nakladničkih radova – među kojima su i radovi nagrađeni UHA-inim godišnjim nagradama “Viktor Kovačić”, “Drago Galić”, “Bernardo Bernardi” i “Neven Šegvić”.
Nakon zagrebačkog otvorenja, Izložba svake godine obilazi sva regionalna središta Hrvatske i gradove u kojima djeluju društva arhitekata, a prošlogodišnje izdanje dosad je gostovalo u Karlovcu, Rijeci, Puli, Šibeniku, Zadru i Dubrovniku.
Radove je ocjenjivao stručni žiri u sastavu: Krešimir Damjanović, Vjekoslav Gašparović, Krunoslav Ivanišin, Paula Kukuljica, Dinko Peračić, Vanja Rister (predsjednik), Rosa Rogina (Stručni savjet) i Mojca Smode Cvitanović (Savjet nakladništva).
Preminuo je Nelson Mandela – borac za slobodu i protiv svake segregacije, politički zatvorenik, a po izlasku s robije izabran za prvog predsjednika slobodne, post-apartheidske Južnoafričke republike, te (zajedno s Fredrikom Willemom deKlerkom) dobitnik Nobelove nagrade za mir 1993.
Dugo očekivano uprizorenje Watersovog ‘The Walla’ na splitskom Poljudu potvrdilo je pretpostavku da se djelo namjenjeno dvoranskom izvođenju jako teško transformira po stadionskom obrascu. No, većini prisutnih to nije smetalo, Pravi se problem krije negdje drugdje, točnije u namjerama Rogera Watersa da od djela koje izvorno opisuje njegovo duševno rastrojstvo, razvod, probleme sa kolegama u bendu itd napravi antiglobalistički i antiratni spomenik samome sebi.
