Igor Grubić: Tragovi nestajanja (u tri čina)

U petak 13. ožujka u 20 sati u Galeriji MKC u Domu mladih u Splitu otvara se izložba Igora Grubića Tragovi nestajanja (u tri čina). Riječ je o projektu s kojim je Igor Grubić 2019. godine predstavljao Hrvatsku na 58. Venecijanskom bijenalu pod kustoskim vodstvom Katerine Gregos. Izložba je izvorno nastala pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH, a njeno gostovanje u Splitu organiziraju AM Centar, Platforma 9,81 i Multimedijalni kulturni centar Split. Prije samog otvorenja, od 19 sati u Amfiteatru, bit će prikazan film istog autora – Spomenik. Uz otvorenje održat će se i vodstvo autora po izložbi.

Izložba ostaje otvorena do 2. travnja 2020. i može se pogledati svakim danom (osim nedjelje) od 13 do 20h.

Projekt Tragovi nestajanja (u tri čina) Igora Grubića započeo je 2006. kada umjetnik počinje dokumentirati poslijeratnu, tranzicijsku stvarnost u Hrvatskoj, posebice prelazak iz socijalizma u kapitalizam, s centralne, državno planirane ekonomije na ekonomiju slobodnog tržišta. Kroz trinaest godina, istražujući utjecaj na promjene u stanovanju, urbanom tkivu, javnom prostoru i društvenim odnosima, Igor Grubić realizirao je tri povezana fotografska eseja i animirani film, postavljenih u cjelinu definiranu kroz poglavlja.

Divlja kuća, prvo poglavlje, odnosno ‘čin’ propituje promjene u domovima, stanovanju i javnom prostoru nakon privatizacije vlasništva i konsolidacije neoliberalizma u zemlji; Filigranski pločnik (2. čin) bavi se tradicionalnim zanatima poput lokalnih manufaktura i specijaliziranih radionica, naglašavajući koja su zanimanja preživjela, a koja su iščezla u novim ekonomskim okolnostima. Dekonstrukcija tvornice (3. čin) predstavlja niz ugaslih tvornica, monumentalnih podsjetnika na prelazak iz industrijskog u postindustrijsko doba i promijenjene uvjete rada. Istodobno je to i ambijent Grubićevog kratkometražnog filma “Kako se kalio čelik” u kojem se prepliću pitanja radničke povijesti, obiteljskih veza i generacijskih promjena, sugerirajući plodonosni potencijal budućih odnosa temeljenih na solidarnosti, zajedničkom društvenom prostoru i kreativnoj suradnji.

Igor Grubić jedan je od najuspješnijih međunarodno priznatih hrvatskih umjetnika. Njegovi radovi obuhvaćaju prostorno-specifične intervencije u javnom prostoru, fotografiju i film. Od 2000. godine djeluje i kao producent te autor dokumentarnih filmova, TV reportaža i društveno angažiranih reklama, a izlagao je i na brojim izložbama.

Spomenik je poetsko-eksperimentalni video rad, strukturiran kao niz od devet meditativnih ‘portreta’ masivnih betonskih spomenika koje je nekoć naručila bivša jugoslavenska država. Ovi su spomenički oblici izvorno izgrađeni u spomen žrtvama fašizma iz Drugog svjetskog rata. Tijekom rata na Balkanu u 90-ima, tisuće je ovih spomenika percipirano isključivo kroz napuštenu komunističku ideologiju i uništeno. Pokušaj brisanja ovih struktura polazišna je točka filma koji je usmjeren na uvjete i ‘živote’ spomenika. Ističući neočekivanu krhkost tih monumentalnih građevina, redatelj suočava ljudski napor u pokušaju definiranja značenja s pozadinom smjena godišnjih doba. U krajoliku koji je ostao svjedokom ciklusa traume i društvenih pobuna, ovaj film odražava uspon i pad brojnih spomenika izgrađenih u svrhu očuvanja uspomena na događaje koji bi inače mogli pasti u zaborav. Kao poetsko- eksperimentalni film, “Spomenik” ima egzistencijalni (pa čak i duhovni) odjek u odnosu na sporna politička pitanja, preispitujući svrhu spomenika u današnjem trenutku.

Aktivnost je dio projekta Gradimo Dom zajedno, koji je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Izložba je realizirana kroz programsku liniju Urbanistička platforma / Kad netko kaže uz potporu Grada Splita.