
Refugio
Tu i tamo, malo pobjeći u neku pušnicu. Non vegan. Di se suši meso bizona, I možeš odvrnuti te zvučnike up to eleven.
Jednostavno kao i naslov. Ovaj utorak četiri najbolja albuma ove godine. Je da ima još vremena ali teško da će se nešto bolje dogoditi.
Da, malo pretenciozno kao i uvijek. Ali to i je zadatak ovog glazbenog potakljavanja utorkom uvečer. I nakon pompoznog naslova i uvoda, još koje rečenice, nešto razmišljanja, i dalje stojim da su ova četiri izdanja obogatila ovu bolesnu i jadnu 2021. godinu i da ih treba imati posebno zabilježene i izdvojene u ovoj našoj digitalnoj kolektivnoj memoriji.
Pogotovo jer su na prvu toliko glazbeno različiti, a opet, u nekakvim subliminalnim i emotivnim slojevima, ipak slični. Niti jedan od ovih albuma ne izdvajam posebno iz ove zajedničke kategorije i već sad znam da će biti teško u nadolazećem radijskom godišnjem izboru napraviti redosljed.
Zato abecednim redom, Dean Blunt i njegov Black Metal 2, ili kolekcija smokerskih balada koje su naizgled toliko jednostavne i toliko cool da gospodin Blunt postaje proper Tom Waits generacije Y.
Pa Dos Santos i City of Mirrors, čikaški hispano kolektiv i njihova no-border glazba, od cumbie i salse do nowavea i eksperimentalnog folka, uz poruke koje tope zidove, granice i sve ostale naše današnje lokote i lance u koje nas vežu.
Helado Negro, malo reći obožavan u ovom programu, i novi album izdan za 4AD imena Far In, sa još jednom svojom intimističkom slikovnicom, mekom i toplom, slojevitom i produkcijski magičnom.
I sigurno najveće iznenađenje, bend čije ime još ne znam pravilno izgovoriti a niti napisati ( bez pejstanja ili duple provjere ), Tonstartssbandht i čudesna Petunia, kao neka izgubljena i najbolja Grateful Dead epizoda ali i kao album tjedna te sa skorom najavom malo više detalja. Za večeras samo čisto uživanje u ovom čudnom glazbenom varivu.
Ništa treklista, slušati, uživati i otkrivati. Utorak od 20 sati.
autor: el5egundo, 25/10/2021
Arhiva

Tu i tamo, malo pobjeći u neku pušnicu. Non vegan. Di se suši meso bizona, I možeš odvrnuti te zvučnike up to eleven.

Nakon prošlotjednog grebanja po glazbi za erotsko sisanje krvi, povratak u sadašnjost i traženje savršenog koraka u jednom sasvim disfunkcionalnom ritmu.

Povratak korijenima i majci Africi. Preko dva sata Nigerijskog, Zimbabveanskog, Zambijskog psihodeličnog funka i rocka sa kraja ’60-ih obojenog otkrićem fuzz i wah wah pedala i zadojenog u ritmove kakve samo afrički glazbenici mogu isporučiti.
playlist