KLFM

Srećko Horvat u svom predavanju polazi od iščitavanja bogate prošlosti otoka Visa u današnjem kontekstu masovnog turizma, klimatske krize, historijskog revizionizma i tehnoloških promjena. Kao dio predavanja predstavit će se i rad viške “Škole autonomije” koja, pored ostalih aktivnosti, kroz atipične aturističke ture razvija praktično iščitavanje kompleksne mreže značenja i alternativne mogućnosti tumačenja ne samo prošlosti već i moguće budućnosti Mediterana. Polazeći od pitanja ima li društva bez prirode i kako društvo utječe na prirodu, predavanje će nas povesti na putovanje od ljudske prapovijesti do današnje klimatske krize i teorija antropocena i kapitalocena. Uz predstavljanje rada “Škole autonomije” posjetioci će se na licu mjesta upoznati s promišljanjem odnosa prirode i društva i praksom održivog razvoja uz kombinaciju tradicionalnih vještina i suvremenih tehnologija.

*Za posjetu školi predlažemo da imate obuću prikladnu za penjanje.

Nakon što smo se naslušali EU strategija i zelenih politika, RH nacionalnih planova, doživjeli brojna osnivanja radnih tijela koji se bave temom što bi se „trebalo napraviti” i nakon što svi koji imaju moć da naprave promjene, sjede po beskonačnim sastancima bez rezultata i plana kako barem proširiti postojeće zelene površine u urbanim strukturama, ali i bez konkretnih uputa o zaštiti postojeće prirode u urbanim sredinama, stvaranje novih zelenih površina u domeni je mitova.
Kroz predavanje Daša Gazde razmatra pitanja: je li pretjerana birokratizacija zapravo paravan deregulacije? Imamo li vremena za imanje vremena? Što se može napraviti? Koliko najniža razina može utjecati na najvišu? Tko je u većoj zabludi? Nacija koja u velikom broju (79% ispitanika*) prednost daje ulaganju u očuvanje prirode ispred ulaganja u razvoj infrastrukture, ili ta ista nacija koja ima 800.000 legalizacija koje su svojim bivanjem uglavnom, najblaže rečeno, suprotne od očuvanja prirode.
* istraživanje provedeno je u ožujku 2022. u sklopu nacionalne kampanje “Poslušaj glas prirode, čuvaj bioraznolikost Hrvatske”

Dérive (francuski: [de.ʁiv], “drift”) je praksa zaigranog lutanja kroz grad, inspirirana radom Guyja Deborda i francuskih situacionista, koja naglašava slučajne susrete, psihogeografiju i otvorenost prema nepredviđenom. To nije obična šetnja, već svjesno istraživanje urbanog tkiva kroz koje se otkrivaju skriveni narativi, kontradikcije i moguće budućnosti. Situacionisti su prije 5 desetljeća najavili kraj urbanog života kako ga poznajemo u mantri: Ispod pločnika leže plaže…Ali što ako pločnik nikad nije izgrađen? Što ako je pločnik utabana kaldrma iz koje prodire trputac i drača? Što ako ni sadašnjost nikad nije postala zapravo ‘urbana’.
Splitski prostor nema neuralgične ni kritične točke kao ni točke pucanja. On ima neuralgične teritorije, kritične epohe i ekologiju praksi koja se reproducira svakodnevnim pucanjem. Istočni kvartovi grada su neistraženi, nedokumenitrani, i nepercipirani prostor prepun života, vitalnih slika i prilika kasnog kapitalizma: samoizgrađene obiteljske kuće s vrtovima, napuštene industrijske zone među kojima utrkuju ‘koze’ i ‘ziko’-vi, ceste koje vode nigdje ili postaju staze ‘priko polja’, smetlišta i vulkanizeri, parcele s kupusom i apartmani, betonske novogradnje i tragovi ‘driftanja’ na asfaltu. Ovdje se nećete naći na trgu ili u parku, ovdje se mjesto okupljanja zove caffe bar Favela. Ovdje je komunalna infrastruktura slaba, voda prljava, sjene rijetke, a toplinski udari sve žešći. Ali u ovom kaosu buja potencijal: SolarPunk budućnost koja prerušava ruševine u oaze zelenila, osvještava prigradske potoke kao klimatske koridore, zamišlja prazne hangare kao mjesta društvene infrastrukture, te preimenuje nelegalnu gradnju u kvartove za dobar život crtajući obrise post-urbanog svijeta koji se tek treba izgraditi.
Dérive tako postaje metoda za otkrivanje budućnosti – kroz tragove vegetacije koja probija beton, kroz šuškanje vjetra u praznim halama, kroz priče mještana koji već sade drugačiji svijet. Gdje je sada pukotina, sutra može biti prolaz.

* Na šetnju dođite u prikladnoj obući i ponesite vodu!

Kad ulazite u grad Solin Solinskom cestom, teško je zamisliti koliko se povijesti krije ispod vidljivih slojeva betona i industrijske prašine. Povijest istočnog dijela Kaštelanskog zaljeva čita se kao kronika suživota čovjeka i prostora, prirode i industrije. Tijekom više od dvije tisuće godina, ovaj je kraj bio kontinuirano naseljen zahvaljujući jedinstvenoj kombinaciji geografskih i hidroloških pogodnosti. Zaljev je pružao sigurno utočište, a rijeka Jadro, premda duga tek četiri kilometra, bila je izvor života i razvoja. U antičkom i srednjovjekovnom dobu ovaj krajolik omogućavao je stanovnicima život od zemlje. Intenzivna promjena događa se početkom 20. stoljeća, kada otkriće vapnenca i razvoj cementne industrije označavaju prekretnicu. Umjesto vinograda i maslinika niču tvornice, a dosadašnji ruralni prostor postaje središte industrijskog rasta. Posebno se to intenzivira nakon Drugog svjetskog rata, kada se, u skladu sa socijalističkim modelom razvoja, u ovom prostoru gradi sve – od čeličana do prometne infrastrukture. No, nuspojava rapidne urbanizacije jest i da industrijski pogoni ulaze u srž naselja, a granice između stambenog i radnog prostora brišu se.
Danas, u ovom postindustrijskom krajoliku, teško je i nabrojati sve posljedice koje su ostavile ugašene tvornice i odgađanje njihove sanacije. Cijelo područje ima određeni stupanj industrijske kontaminacije – okoliš je zagađen, zdravlje narušeno, a krajolik oštećen. Politička fragmentacija – jer prostor dijele tri grada – dodatno usporava nužne promjene. Svemu tome aktivno svjedoče stanovnici Vranjica koji, dijeleći svoja iskustva i svakodnevne probleme, ne govore samo o lokalnim teškoćama, već i o slojevitim pogreškama nakupljenima tijekom desetljeća. Kontekstualizacija njihovih okolnosti u tom prostoru upozorava na greške, ali i otvara prostor za novo čitanje odgovornosti – možda kao početak traženja boljeg modela budućnosti.
*Svim sudionicima podijelit će se mape koje obrađuju navedenu temu. Na šetnju dođite u prikladnoj obući i ponesite vodu!

Više informacija o projektu: https://kinoklubsplit.hr/skriveni-grad