
Zograf priča o Drugom ratu na Dan pobjede
Dok ne izmislimo vremeplov, ponajbliže tome, što nam može pokazati kako se običan čovjek snalazio u vremenima fašizma i okupacije,…
“Hladni novembar” nije jeftina propaganda kosovskih autora jer to bi bio zicer, linija manjeg otpora i verovatno bi i garantovao uspeh kući, ali i tamo gde ima dijaspore sa Kosova. Ismet Sijarina, međutim, nije Boris Malagurski, niti teži da bude. Naprotiv. Film “Hladni novembar” nije film samo o pritiscima režima iz Beograda na Albance sa Kosova, iako se na prvu ruku čini da je tako. Ne, to je film o “malom” čoveku, što bi rekao Fatmir Spahiu, glumac i producent ovog filma, “to je film o crnoj ovci”.
Piše: Dejan Kožul
Šta mi znamo o novom kosovskom filmu i autorima? Šta mi znamo o novom Kosovu, onom oivčenom natpisom koji stoji u Prištini: “Newborn”? Slabo šta znamo i o starom, onom koje je bilo dio zajedničke države jer uvek je bilo izmešteno, baš kao i kosovski Albanci. “Naši”, ali opet i nisu. Diskriminisani na svakom koraku
Nećemo ići sada tragovima Aleksandra Rankovića, ni Dobrice Ćosića, iako će njihov duh biti konstantno prisutan. Da nije bilo njih veliko je pitanje da li bi bilo i filma “Hladni novembar”, o kom pričamo u ovom KUPEK-u, jer u tom filmu sagledavamo upravo odnos Srbije prema Albancima i to u vreme kad se Jugoslavija raspadala. Ranković i Ćosić su bili personofikacija tog odnosa. Ali, ovaj film nije samo o tome.
“Hladni novembar” nije jeftina propaganda kosovskih autora jer to bi bio zicer, linija manjeg otpora i verovatno bi i garantovao uspeh kući, ali i tamo gde ima dijaspore sa Kosova. Ismet Sijarina, međutim, nije Boris Malagurski, niti teži da bude. Naprotiv. Film “Hladni novembar” nije film samo o pritiscima režima iz Beograda na Albance sa Kosova, iako se na prvu ruku čini da je tako. Ne, to je film o “malom” čoveku, što bi rekao Fatmir Spahiu, glumac i producent ovog filma, “to je film o crnoj ovci”.
A u opisu filma stoji ovako:
“Albanska populacija na Kosovu je izložena pritiscima, masovno dobijaju otkaze u državnim i obrazovnim institucijama, a iako se početak rata ne nazire, želja Albanaca za nezavisnom državom sve je veća. U turbulentnom periodu devedesetih na Kosovu za Albance dolazi vreme za izbor: Ko je pravi „patriota“, a ko „srpski špijun“?
Film „Hladni novembar“ prati Fadila, oca dvoje dece i zaposlenog u arhivi jedne državne institucije, a koji sa jačanjem tenzija i pritisaka od strane režima Slobodana Miloševića biva primoran da bira između dve loše opcije.”
I kako to biva na ovim našim prostorima razapet je sa obje strane. Priča o Fadilu je priča o Vladimiru Trifunoviću, generalu JNA koji je stotine mladića vratio svojim majkama kući, pa mu je suđeno za izdaju tamo gde ih je vratio. Suđeno mu je i za zločine tamo odakle ih je vratio, iako tih zločina nije bilo. Priča je to o svakom čoveku koji se u vremenu zla nije tek tako priklonio struji kojom su svi krenuli, kog nije zanela nacionalna romantika i mržnja. Priča je to o Čoveku. A takvih je bilo ali se o njima priče ne pričaju.
Ali zato KUPEK i postoji. Postoji da bi “mali” ljudi dobili svoj prostor. U ovom 242. KUPEK izdanju ustupili smo ga spomenutom Ismetu Sijarini i Fatmiru Spahiuu.
Fina je to bila prilika da popričamo, ne samo o filmu, već i o novom kosovskom filmu i autorima, o jugoslovenskom nasleđu u kosovskom filmu, problemima koji su prisutni pre svega u odnosu sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, odakle se politički problemi prelivaju i na film.
Ovo je idealna prilika da se upoznamo malo sa dešavanjima na kosovskoj filmskoj sceni koja još uvek ima dubokih veza sa Beogradom jer su utemeljitelji bili ljudi poput Faruka Begolija, a Ismet i Fatmir su upravo njegovi učenici.
I, dakle, nije politika bila centralna tema našeg razgovora iako se da osetiti njeno prisustvo svuda ali u kom KUPEK-u je na taj način nismo tretirali? Na kraju, ipak je moto KUPEK-a: “Umjetnost je najjača politička opcija”, a film “Hladni novembar” je upravo to.
Stoga, još koji ponedeljak slušamo KUPEK, a u ovom 242. izdanju idemo na Kosovo jer, šta? Kosovo je srce Srbije, ali i BiH i Hrvatske i Slovenije i Makedonije i Crne Gore? Kosovo je srce svih ljudi koji su svoje srce otvorili.
KUPEK # 242 slušamo i ovog ponedeljka od 23 h.
U slučaju da se promašimo emisiju već narednog dana možete poslušati na KUPEK mixcloud kanalu.
KUPEK-u je potrebna i vaša pomoć. Možete je uputiti na: www.patreon.com/KUPEK ili nam se javite na mail: thekupek@gmail.com.
Hvala.
autor: dejan kozul, 10/06/2019
Arhiva
Dok ne izmislimo vremeplov, ponajbliže tome, što nam može pokazati kako se običan čovjek snalazio u vremenima fašizma i okupacije,…
Osmomartovski marš u K.U.P.E.K.-u. Šta na poručuju žene u Beogradu i Podgorici? Kako se stripom boriti protiv patrijarhata? Malo pesimizma,…
Skoro godinu dana je prošlo od agresije Rusije na Ukrajinu. Refleksije rata vidljive su svuda, posebno u vidu izbjeglica. Beograd…
Muzička scena na ovom našem postjugoslavenskom prostoru pravo je vrelo iz kojeg izviru najfinije note, glasovi, aranžmani…Treba joj samo dati…
playlist