Interdisciplinarni program Skriveni grad

Četiri javna predavanja u sklopu interdisciplinarnog programa Skriveni Grad

DOGAĐANJA

Pozivaju se svi zainteresirani građani na četiri javna predavanja u sklopu interdisciplinarnog programa Skriveni Grad od kojih će se tri održati u Splitu, a četvrto na Visu. Program kombinira urbanizam, arhitekturu i audiovizualne medije a podijeljen je na predavanja, istraživanje, praktični rad, produkciju i prezentaciju radova realiziranih kroz program. Predavanja obuhvaćaju različite, manje poznate teme vezane uz spomeničku baštinu, otkrivajući kako čitanje prošlosti oblikuje sadašnjost i postavlja svjetonazorske temelje za moguće budućnosti, te o spomenicima kao načinu obilježavanja događaja i definiranja javnog prostora. Predavanja će održati Nataša Bodrožić, Daša Gazde, Tea Truta i Jere Kuzmanić, i Srećko Horvat.

Prvo predavanje Nataše Bodrožić održat će se 30. kolovoza u Beton kinu u Domu mladih od 18 sati do 20 sati. Nataša će razmatrati odnose arhitekture sredine 20. stoljeća, izgrađenih okoliša iz razdoblja socijalističke Jugoslavije i medijske, filmske, video slike kao jednog od kanala njihove reprezentacije i (re)interpretacije danas. Polazište je izložba (DIS)TRUST THE STORYTELLER čiji je segment kurirala u prosincu 2020. u Zagrebu, krećući od aktivnosti projekta Motel Trogir nastavljajući praksu ispreplitanja suvremene umjetnosti i građanskog angažmana za zaštitu modernističke arhitekture druge polovice 20. stoljeća.

Daša Gazde u svom predavanju dovodi u relaciju naš najveći kip Grgura Ninskog s fenomenom Bajamontuše – spomenikom, fontanom koji više ne postoji, ali je i dalje izrazito prisutna i živa u svijesti građana. Predavanjem će nastojati dešifrirati uzroke nastanka, transformacije i društvene potrebe za ovim spomenicima dovodeći u korelaciju lokalne povijesne događaje koji su definirali grad. Drugo predavanje održava se u Društvu arhitekata Splita (Starčevićeva 24c) 31. kolovoza, a planirano vrijeme predavanja je od 17 do 19 sati.

Tea Truta i Jere Kuzmanić vodit će turu antifašističkim spomenicima i javnim prostorima koje je ta spomenička baština formirala kako bi ocrtali način na koji memorijalizacija ratnog Splita neposredno i danas tvori sliku grada. Tura ima planiranih pet postaja za razgovor i kreće na području šetališta Bačvice 1. rujna u 17 sati. Druga postaja je Katalinićev brijeg i njegov kompleks, zatim šetnju spuštanjem preko željeznice do splitske luke i ulazak u centar grada. Proučavanjem materijala evidentno je da i sama raspršenost ploča u centru i Varošu ocrtava mnogobrojnost splitskih antifašista i boraca na koju će se osvrnuti kroz dvije postaje, a šetnju završiti kod memorijalnog kompleksa na Općini. Strelovitu urbanizaciju grada pratila je i memorijalizacija ratnih prostora kojima se ujedno stvaralo nove cjelovito uređene javne prostore ili oplemenjivalo i restauriralo postojeće. Neke od opservacija na turi oslonit će se se i na knjigu o ilegalnim štamparijama Splita Marinka Božića pod naslovom Ubojito slovo (1978.) polemizirajući i ulogu pisane riječi u reprodukciji antifašizma i memorije.

*Svim sudionicima podijelit će se mape koje obrađuju navedenu temu. Na šetnju je potrebno doći u prikladnoj obući i ponjeti vodu!

Četvrto predavanje održat će se na otoku Visu u viškoj Školi autonomije od 17 do 20 sati. Srećko Horvat u svom predavanju ČITANJE OTOKA polazi od iščitavanja bogate prošlosti otoka Visa u današnjem kontekstu masovnog turizma, klimatske krize, historijskog revizionizma i tehnoloških promjena. Kao dio predavanja predstavit će se i rad viške Škole autonomije koja, pored ostalih aktivnosti, kroz atipične aturističke ture razvija praktično iščitavanje kompleksne mreže značenja i alternativne mogućnosti tumačenja ne samo prošlosti već i moguće budućnosti Mediterana.

Više informacija o projektu.

“Urbanizam i prostorno planiranje grada, prostor koji nas okružuje manifestira našu povijest i kulturni identitet. Iako oblikovanje prostora utječe na svakodnevno ponašanje građana, te uvjetuje kvalitetu života, urbani pejzaži uvijek su posljedica odnosa moći i pojedinačnih interesa. Prosječni građani pritom često nemaju priliku dobiti uvid u razloge izgradnje određenih objekata, kompleksa ili čitavih kvartova, pa samim time ni priliku za sudjelovanje u njihovom razvoju. Program teži otkriti i pokazati nove i odbačene, alternativne mogućnosti grada kao drugačijeg mjesta za život, život krojen po mjeri čovjeka.”