KLFM

HOERSPIEL radio drama

Dosta dugo tražimo dobar format i materijal za pokretanje programa radijske drama i ovim premijernim izvođenjem djela koje je trebalo biti izvedeno na IKS Festivalu možemo slobodno smatrati da smo krenuli..
Današnje emitirianje ove radio drame je i dio Platformata te ujedno i najava za ovogodišnji IKS Festival.

Radi se o scensko-eterskoj izvedbi u kojoj se rekonstrukcijom radiodramskih materijala, izvedenih uživo pred mikrofonom i publikom, razigravaju elementi koji su upisani u temelje radija: zvuk i tišina, kao i načini njihovog osluškivanja i zamišljanja.

Podtekst (ili “podzvuk”) je tematiziranje slobode osobne imaginacije koju ovaj medij ima mogućnosti nuditi a ne instant konzumacije kakva je današnja nametnuta nam medijska stvarnost.
Dakle, HOERSPIEL želi promovirati slušanje, osluškivanje nasuprot opće poslušnosti.

Na talijanskom, glagol “sentire” znači čuti, a njegov povratni oblik “sentirsi” znači:osjećati.

“Hoerspiel” je, na veliku radost publike raznih generacija (4-90g), premijerno izveden u kuli Lotrščak u Zagrebu, 30.11. 2013. Predstava je počela u prizemlju kule, škakljivim i raspjevanim dramoletima iz 20-tih godina prošlog stoljeća, nastavila se penjati etažama kroz povijest radiofonije i mrežu zvučećih misli, a završila na samom tornju kule, gdje su se posebno konstruiranim prijamnikom, hvatali fragmenti tzv. lutajućih radiodrama, odnosno, mogućeg povrata elektromagnetskih valova iz svemira.
Ovaj dio predstave je svaki puta različit i ovisi o nekoliko fizičkih i meteoroloških čimbenika, a nastao je motiviran slijedećim pitanjem: ostaci kakvih sve glasova, zvukova i tišina besciljno plutaju i plutat će svemirom? Možda neki od njih nose odgovor na pitanje zašto su, pobogu, Beckettove uši bile tako nevjerojatno velike…

U Amsterdamu, kraj jednog od kanala, na tranzistor koji svira neku pjesmu pričvrstite konopac, i onda ga vrlo nježno spustite u vodu.

Svi radiodramski materijali, uključujući i niz songova, krojeni su uživo pred publikom a stvaraju ih radnice i radnici pri radu za mikrofon:

Jelena Miholjević
Sven Medvešek
Dino Brazzoduro
Ivana Rushaidat
Matija Antolić
Ante Perković
Ljubica Letinić
Nina Bajsić
Ivan Zelić
i Pavlica Bajsić (autorica i redateljica)

iz kritika:

“(…) Od Brechtovih maštanja o dvosmjernoj komunikaciji do današnje brutalno jednosmjerne komercijalizacije, radio kao najjednostavniji i najjeftiniji medij još uvijek jest područje ne samo mogućnosti nego i borbe za čišće i bolje ‘slušanje’ svijeta. ‘Hoerspiel’ upravo na tome inzistira, svojim ekskursima u radijsku povijest ili čak i povijest prije radija, samo da bi živa igra radio drame pred publikom dobila smisao koji nadilazi i kazalište i radio kao općeprihvaćene i upravo zato ograničene medije. (…)
Umjesto afektivnog ali nimalo učinkovitog sjećanja koje budi nostalgiju za vremenima kad je bilo bolje, ljepše i sporije, ova kazališna radijska igra ne uspostavlja odnos s prošlošću tako da je glorificira, nego je ponavljanjem poopćuje. Inzistiranjem na historijskom modusu, priznaje nemoć koje su gledatelji/slušatelji ionako svjesni, ali zato ne zagovara život u prošlosti nego barem malo sluha u sadašnjosti. A da bi se čulo ono što je bitno, potrebno je, barem na čas, (i medijski i kazališno) zašutjeti.”
Igor Ružić: “Zvučno kazalište kao zagovaratelj tišine”, tportal, 03.12.13.

“ (…) Okosnicu scenarija, nastalog rekonstrukcijom i kolažiranjem raznih materijala – ulomaka starih radio drama, arhivskih zapisa i sjećanja, glazbenih brojeva, efekata i igranih scena – čini povijest radio drame. Scenarij je dramaturški obogaćen i raznim prilozima iz područja filozofije, fizike, pa i poezije, kojima se gledatelje potiče na propitivanje vlastitog odnosa prema zvuku i tišini, slušanju i zamišljanju zvučnih slika. (…) Hörspiel otvara pitanja o slušanju i prenošenju zvuka (npr. kako čuti maglu), o njegovoj fizičkoj prirodi – vibracijama – koja kao takva može postati i prava fiziološka potreba (poput Beckettove potrebe za slušanjem šuštanja lišća); skreće pozornost na ustroj mikrofona koji poput ticala opipava i bilježi svijet te na uzajamnu povezanost osjećanja i slušanja koja je u nekim jezicima čak izražena i srodnim glagolskim oblicima (sentire i povratni oblik sentirsi na talijanskom), na što upućuje i sličnost hrvatskih glagola čuti i ćutjeti.
Misli o tišini, dijelom preuzete iz eseja Zvonimira Bajsića, oca dokumentarnog radiodramskog žanra u nas (a ujedno i oca ravnateljice ansambla), zauzimaju važno mjesto u ovoj “predstavi”: tišina kao negacija čujnoga, tišina kao skromnost (kako se ponovno priviknuti na skromnost?), tišina kao plodna zemlja iz koje klijaju ideje. Priča o montažeru koji skuplja i lijepi izrezane i odbačene snimke udaha i izdaha te preslušavanje njegove “vrpce šutnje” jedna je od najdojmljivijih scena Hörspiela.
Marta Medvešek: “Svijet boljih slika”, Kulturpunkt, 07.03.2014.

Nekada davno, na početku televizije, novinari BBC-a su proveli veliku anketu postavljajući građanima pitanje vole li više radio ili televiziju. Jedan dječak je tom prilikom, kao iz topa, odbrusio “Radio!”
Na novinarovo čuđenje, dječak je uzvratio: “Zato jer su na radiju slike bolje!”

Dodatne informacije o samim izvođačima:
Multimedijalna koliba je umjetnička organizacija, ali i prostor umjetničke proizvodnje, istraživanja i razmjene iskustava, smješten u Buconjićevoj ulici 39, u Zagrebu. Mulitmedijalnu kolibu su 2013. osnovale Zrinka Šimičić Mihanović, plesačica suvremenog plesa i Pavlica Bajsić, dramaturginja. Organizacija je upisana u Očevidnik kazališta Ministarstva Republike Hrvatske.
Kao organizacija, Multimedijalna koliba okuplja autore i autorice iz raznorodnih umjetničkih djelatnosti – suvremenog plesa, oblikovanja zvuka i radiofonije, likovnosti, kazališta, književnosti… – s ciljem stvaranja zajedničkih projekata i poticanja intermedijalne i interdisciplinarne suradnje. Pored izvedbenih, predstavljačkih i izlagačkih aktivnosti, Koliba, kroz održavanje radionica, slušaonica te individualnih i grupnih satova, ima želju približiti suvremene umjetničke izraze i forme najrazličitijoj publici, kako odrasloj, tako i dječjoj.