KLFM

From Disco To Disco

Sempliranje je uzimanje djela već snimljenog zvuka i njegovo korištenje u kontekstu nove forme, odnosno glazbene kompozicije.

Kratka povijest: Sempliranje samo po sebi započinje razvojem tada nove tehnologije povezane sa snimanjem zvuka i seže u daleke 60-te prošlog stoljeća, a možda i ranije, kada su umjetnici iz različitih područja uzimali dijelove snimljenih zvukova iz različitih izvora, dakle ne nužno glazbene i uključivali ih u vlastite umjetničke radove. Od široj javnosti zanimljivijih tu su William S. Burroughs pa Timothy Leary koji je semplirao Beatlese za svoj album, sami Beatlesi te Simon & Garfunkel koji su semplirali sami sebe.

Sempliranje postaje poznatije 80-tih godina kada hip-hop i drugi elektro glazbenici počinju masovnije koristiti semplove, bazirati čitave stvari pa i albume na semplovima i zarađivati ozbiljnije novce, što je donijelo i prve tužbe i komplicirane sudske prakse i odluke u tim slučajevima (npr. Kraftwerk vs Afrika Bambaataa, Roy Orbison/Acuff-Rose vs 2 Live Crew, Rick James vs MC Hammer), gdje se sempliranje ili sankcioniralo ili nije ovisno o više različitih faktora u pojedinom slučaju.

Danas, kao i u bliskoj prošlosti sempliranje je prisutno u mnogim žanrovima glazbe od popa do rocka , a sudske prakse i mišljenja po tom pitanju nisu manje kontroverzne ili komplicirane.