
Drugačiji kao i svi ostali
Ljudi znaju da je masa najčešće površna i nije čudno što mnogi ne žele da budu deo nje. Neki u tome uspeju, neki ne.
community radio

Ljudi znaju da je masa najčešće površna i nije čudno što mnogi ne žele da budu deo nje. Neki u tome uspeju, neki ne.

Postoji jedna pesma u ovoj epizodi koja počinje stihovima „You don’t get those years back / Time you’ve wasted sleeping late“. I to je tako tačno.

Duh jednog grada ne može da nestane tako što će srušiti stare kafane i na njihovom mestu napraviti ružne tržne centre.

Dolazi hladna nedelja kada će temperatura biti u debelom minusu, uskoro će još jedni izbori, a februar nikako da isteče…

Zato što mnogo volim dvominutni hit benda Morphine, zato što danas puštam nekoliko pesama koje imaju “shark” u nazivu, zato što mi je onaj stari model sitroena omiljeni auto..

Ceo život razmišljam o dalekim obalama i morima: kako je tamo, hoću li ih ikada videti i van razglednice, da li bi mi se svidelo toliko kao u mašti, . . .

“We’ll pick berries and recline / Let’s hit the road dear friend of mine / Wave goodbye to our thankless jobs / We’ll drive for miles maybe never turn off “

Proslave su iza nas, pokloni su predati, nade uslišene ili raspršene i sve je spremno da se vratimo u nove radne pobede ili poraze. Kažu da je januar sličan ponedeljku, samo što je mnogo duži.

Po nekima od njih ću pamtiti gde sam bio i šta sam radio u godini koja samo što nije ćao.

Ne volim decembar. Ne volim hladno vreme, košavu, petarde, svođenje računa, usiljene datume i izveštačena veselja. Međutim, čak i u takvom decembru se nekad pojavi nešto lepo.

Ne znam da igram. Imam dve leve noge. Ne umem da skupim usta i napravim onu zajebanu facu. Ali ipak…
playlist