
Dubrovnik sa fusnotom
Početkom 2016. godine bend Izae objavio je album – kompilaciju pod nazivom “Snivatelj snima”. Riječ je o novim izvođenjima starih…
Vlajsa je neko ko je ranih 90-ih bio predvodnik nove generacije pisaca, one generacije koja se našla u ratnom vrtlogu i koja od tog rata nije bežala već su se temama koje su obrađivali uhvatili u koštac sa ludilom u kom su se nalazili. Ta generacija stvarala je kasnije FAK, odnosno Festival alternativne književnosti, koji je uveliko zaslužan za postojanje KROKODIL-a.

Piše: Dejan Kožul
Od početka septembra u beogradskoj Karađorđevoj ulici postoji nešto što se zove KROKODIL, centar za savremenu književnost. Oni koji prate poduže KUPEK, a i oni koji ne prate a zanima ih savremena književnost znaju za KROKODIL, književni festival koji se svake godine održava uglavnom u amfiteatru Muzeja istorije Jugoslavije.
KROKODIL je često pravio izlete i u druge kreativne forme koje se presecaju sa književnošću, pa su se odlučili na iskorak koji bi im omogućio svakodnevno bavljenje tim kreativnim formama. Udahuli su život KROKODIL-ovom centru o čemu smo u ovom 218. KUPEK izdanju pričali sa Vladimirom Arsenijevićem, Vlajsom.
KROKODIL je inače i jedan od zagovarača za zajednički jezik. Moglo bi se onda reći i da su nastavljači “Sedme Republike”, kako je ovu našu kulturnu republiku nazvao Ante Perković.
Vlajsa je neko ko je ranih 90-ih bio predvodnik nove generacije pisaca, one generacije koja se našla u ratnom vrtlogu i koja od tog rata nije bežala već su se temama koje su obrađivali uhvatili u koštac sa ludilom u kom su se nalazili. Ta generacija stvarala je kasnije FAK, odnosno Festival alternativne književnosti, koji je uveliko zaslužan za postojanje KROKODIL-a.
Po prvi puta Vlajsa je priznao da ne spada više u te pisce mlađe generacije, već srednje, ali ko su ti pripadnici mlađe generacije koji su nastavljači onoga što su Vlajsa i drugi započeli devedesetih?
Pričati sa Vlajsom a ne dotaći se romana “U potpalublju”, svega onoga šta mu je taj roman doneo, NIN-ovu nagradu, predstavu po romanu, ne dotaći se eskapizma, heroina, odgovornosti za ratove i stanje u društvu, ne dotaći se Anđele i na kraju, poslednjeg romana “Ka granici”, kojim se, izgleda i konačno obračunava sa tim devedesetima, ne bi imalo smisla.
Štoviše, o romanu “Ka granici” priča nam i Jasmina Radojičić, urednica u Laguni i urednica ovog romana. A vi? Vi, ako vam je do romana pišite na thekupek@gmail.com.
KUPEK sa Vlajsom slušamo kao i uvek od 23 h.
autor: dejan kozul, 19/11/2018
Arhiva

Početkom 2016. godine bend Izae objavio je album – kompilaciju pod nazivom “Snivatelj snima”. Riječ je o novim izvođenjima starih…

U najnovijem K.U.P.E.K. izdanju ostajemo tamo gdje smo stali posljednji put – u Rijeci, a putem posebno dizajniranog vozila –…

Muzička scena na ovom našem postjugoslavenskom prostoru pravo je vrelo iz kojeg izviru najfinije note, glasovi, aranžmani…Treba joj samo dati…
Samo onima koji ne poznaju toliko specifičnosti Novog Pazara i Sandžaka je učestvovanje studenata Državnog univerziteta u Pazaru u blokadama…
playlist