
Ko je taj nežni superheroj?
Već dugo u KUPEK-u imamo želju da u nekoj od emisija ugostimo Nežnog/e Dalibora/e. Povod za gostovanje pronašli smo u…
Vlajsa je neko ko je ranih 90-ih bio predvodnik nove generacije pisaca, one generacije koja se našla u ratnom vrtlogu i koja od tog rata nije bežala već su se temama koje su obrađivali uhvatili u koštac sa ludilom u kom su se nalazili. Ta generacija stvarala je kasnije FAK, odnosno Festival alternativne književnosti, koji je uveliko zaslužan za postojanje KROKODIL-a.
Piše: Dejan Kožul
Od početka septembra u beogradskoj Karađorđevoj ulici postoji nešto što se zove KROKODIL, centar za savremenu književnost. Oni koji prate poduže KUPEK, a i oni koji ne prate a zanima ih savremena književnost znaju za KROKODIL, književni festival koji se svake godine održava uglavnom u amfiteatru Muzeja istorije Jugoslavije.
KROKODIL je često pravio izlete i u druge kreativne forme koje se presecaju sa književnošću, pa su se odlučili na iskorak koji bi im omogućio svakodnevno bavljenje tim kreativnim formama. Udahuli su život KROKODIL-ovom centru o čemu smo u ovom 218. KUPEK izdanju pričali sa Vladimirom Arsenijevićem, Vlajsom.
KROKODIL je inače i jedan od zagovarača za zajednički jezik. Moglo bi se onda reći i da su nastavljači “Sedme Republike”, kako je ovu našu kulturnu republiku nazvao Ante Perković.
Vlajsa je neko ko je ranih 90-ih bio predvodnik nove generacije pisaca, one generacije koja se našla u ratnom vrtlogu i koja od tog rata nije bežala već su se temama koje su obrađivali uhvatili u koštac sa ludilom u kom su se nalazili. Ta generacija stvarala je kasnije FAK, odnosno Festival alternativne književnosti, koji je uveliko zaslužan za postojanje KROKODIL-a.
Po prvi puta Vlajsa je priznao da ne spada više u te pisce mlađe generacije, već srednje, ali ko su ti pripadnici mlađe generacije koji su nastavljači onoga što su Vlajsa i drugi započeli devedesetih?
Pričati sa Vlajsom a ne dotaći se romana “U potpalublju”, svega onoga šta mu je taj roman doneo, NIN-ovu nagradu, predstavu po romanu, ne dotaći se eskapizma, heroina, odgovornosti za ratove i stanje u društvu, ne dotaći se Anđele i na kraju, poslednjeg romana “Ka granici”, kojim se, izgleda i konačno obračunava sa tim devedesetima, ne bi imalo smisla.
Štoviše, o romanu “Ka granici” priča nam i Jasmina Radojičić, urednica u Laguni i urednica ovog romana. A vi? Vi, ako vam je do romana pišite na thekupek@gmail.com.
KUPEK sa Vlajsom slušamo kao i uvek od 23 h.
autor: dejan kozul, 19/11/2018
Arhiva
Već dugo u KUPEK-u imamo želju da u nekoj od emisija ugostimo Nežnog/e Dalibora/e. Povod za gostovanje pronašli smo u…
Da bi neko zaslužio da se dva puta pojavi kao gost u KUPEK-u mora zaista imati dobru podlogu, kvalitetan rad…
Iznjedrili smo još jedan muzički KUPEK! U 122. emisiji ugostili smo sve popularniji beogradski sastav Artan Lili. Povoda za poziv i razgovor ima mnogo, kao što je bilo i prije godinu dana kada smo požurili da čujemo nešto o novoj pojavi na muzičkoj sceni. Kao i onomad, i sada smo opušteno razgovarali, u našem prijatnom ambijentu, prigušenog svjetla uz pivo i čaj, kako tko voli.
Horkestar je svojim djelovanjem odavno zaslužio gostovanje u KUPEK-u. No, prvo smo im poštovanje iskazali pozvavši ih da nam nastupaju na jubilarnom, 99.izdanju a zatim ih i pozvali na ćakulu u 103. epizodi sapunice zvana KUPEK. Poziv su prihvatili i isturili naizgled krhku Ružicu. Ljudi, izgled vara.
playlist