
No Borders Orchestra u Laubi
Lauba će u petak 20. rujna ugostiti ansambl No Borders Orchestra, jedinstveni glazbeni projekt koji čine najbolji profesionalni glazbenici iz…
Izložba Kako nas čuje more tematizira more, njegove (ljudske i neljudske) zajednice i povezane ekološke krize – razorne i ujedno neprimjetne našim ljudskim osjetilima.
Predstavljeni umjetnici rade s konkretnim znanstvenim podacima o moru – njihovom uporabom, produkcijom, vizualizacijom – kao i s novim, spekulativnim, imaginativnim scenarijima, stvarajući na taj način iskustveno razumijevanje morskog okoliša i naglašavajući ljudsko onečišćenje morskih ekosustava. Dok eksperimentalni pristup i multidisciplinarna proizvodnja znanja podcrtavaju zajedničku temu programa, većina predstavljenih projekata fokusirana je na zagađenje bukom ili zvuk općenito. Osim što su glavni medij za komunikaciju u morskoj biosferi, zvučni valovi kroz morsku vodu putuju mnogo brže i glasnije nego kroz zrak. Učinci antropogene buke na morski život i podvodni svijet stoga imaju još opasnije i dugotrajnije posljedice. U ovim umjetničkim radovima i istraživanjima, zvuk je više od medija za komunikaciju i izražavanje; afirmirajući nove načine suživota koji mogu preoblikovati hijerarhije unutar raznolikosti morskih stanovnika, predstavljeni radovi donose snažan naglasak na zvuk u ponovnom promišljanju materijalnosti mora, kao i njegove semantike.
Od mikrorazine algi do makrorazine kartografije zagađenja bukom, podvodni je svijet uistinu zvučan.
Program Kako nas čuje more osmislio je i producirao KONTEJNER u sklopu međunarodnog projekta A Sea Change fokusiranog na interdisciplinarne i intermedijske umjetnosti te umjetnička i kustoska istraživanja koja se bave širokim rasponom tema povezanih s morem, kao što su morski ekosustavi, dobrobit obalnog stanovništva, plava ekonomija i bioakustika. Program je kuriran zajedno s projektnim partnerima MOMus – Experimental Center for the Arts (GR), NeMe (CY) i Quo Artis Foundation (ES), a realizira se uz podršku lokalnih partnera MedILS – Mediteranskog instituta za istraživanje života i Multimedijalnog kulturnog centra u Splitu.
Marco Barotti ∙ Stijn Demeulenaere ∙ Fara Peluso ∙ Francisca Rocha Gonçalves ∙ Robertina Šebjanič ∙ pantea ∙ u‑matic ∙ telematique ∙ Marko Marković ∙ Josipa Vujević ∙ Tanja Minarik
► RASPORED ► https://bit.ly/ASeaChange_
► Utorak – subota 16. – 20.5.2023.
GALERIJA MKC / DOM MLADIH
Grupna izložba: Marco Barotti, Stijn Demeulenaere, Fara Peluso, Francisca Rocha Gonçalves, Robertina Šebjanič
Otvorenje: Utorak, 16.5. u 20 h | Radno vrijeme izložbe: 17. – 20.5.2023., 17 – 21 h
► Petak 19.5.2023.
BETON KINO / DOM MLADIH 21 h
Audiovizualni performans: pantea, u‑matic, telematique – Krhki fragmenti
► Subota 20.5.2023.
MEDITERANSKI INSTITUT ZA ISTRAŽIVANJE ŽIVOTA (MedILS)
▷ 15 h – Toni Meštrović: Prezentacija radionice terenskog snimanja
▷ 16 h – Fara Peluso: Prezentacija MedILS rezidencije Funkcija nevidljivog
RAZRED / DOM MLADIH
▷ 19 h – Marko Marković, Josipa Vujević: Orkestar uzajamne pomoći, strategije zvučne komunikacije između vrsta u ekstremnim životnim okruženjima / Prezentacija MedILS rezidencije
BETON KINO / DOM MLADIH
▷ 21 h – Audiovizualni performans: Robertina Šebjanič, Tanja Minarik – Linija | +1233m –1233m
autor: Kristina Tešija, 12/05/2023
Arhiva
Lauba će u petak 20. rujna ugostiti ansambl No Borders Orchestra, jedinstveni glazbeni projekt koji čine najbolji profesionalni glazbenici iz…
17. — 19.11.2023. / Kino klub Split Od 17. do 19. studenog 2023. u Kino klubu Split održat će se specijalizirana radionica kolor…
U ponedjeljak, 1. veljače 2016., udruga DADAnti će s početkom u 20.30 sati u prostoru splitskog kluba Ghetto održati zanimljiv i raznolik program temeljen na dvije obljetnice. Jedna se tiče same udruge, koja ovih dana obilježava pet godina djelovanja, a druga nosi globalnu auru – riječ je o stogodišnjici dadaističkog pokreta. Program je osmišljen kroz dvije ključne stavke; redovitu godišnju Skupštinu udruge koja će za ovu priliku biti lišena suvišnih formalnosti poput dnevnog reda, te izložbu mail arta i vizualne poezije, prikladno nazvanu “100 godina DADE”, a za koju je zaprimljeno nekoliko stotina radova iz svih djelova svijeta.
playlist