
Jana Danilović i Jelena Jaćimović: Buntovnice s razlogom
O zidovima, grafitima, street artu, muralima, o ilustracijama, o obrazovanju, o položaju žena u tom poslu na koji se često…
“Kako Breht ukazuje, umetnici ne mogu da budu saveznici proleterijata već saborci, neko ko ne samo isporučuje sadržaj publici, već aktivno učestvuje u promeni društvenih odnosa”. Citat je ovo iz knjige “Lekcije o odbrani – Prilozi za analizu kulturne delatnosti NOP-a”, gde NOP predstavlja Narodno-oslobodilački pokret za vreme Drugog svetskog rata. Citat koji najbolje opisuje ono šta se dešavalo u vremenu pojave nacizma i vremenu Drugog svetskog rata među umetnicima. Ili barem dobrim delom njih. A o toj knjizi i onome kako je kultura bila jednako važan segment NOP-a, poput borbe na bojnom polju pričali smo u 179. izdanju KUPEK-a sa trojkom koja potpisuje autorstvo knjige: Mirjanom Dragosavljević, Milanom Radanovićem i Mirjanom Radovanović.
Drugi svetski rat za ljude poput Koče Popovića, koji je shvatio važnost i težinu trenutka, pa je ostavio pero i uzeo oružje u ruke, prvo kao dobrovoljac u Španskom ratu, a zatim i u NOP-u, vodio se na nekoliko polja – onaj protiv nacizma, protiv domaćih saradnika, protiv ondašnjeg sistema, neravnopravnog društva, ali i na polju kulture, opismenjavanja, i uopšte emancipacije svih boraca, bez obzira odakle poticali i koliko su prethodno već bili školovani.
O tome u ovom KUPEK-u i pričamo. Kako i zašto je kultura bila toliko bitna, kako su se avangardni pokreti, nastali u periodu pre Drugog svetskog rata uklopili sa konceptom socijalizma i umetnosti kakav je propisan u Harkovu, 1930. godine, što je prouzrokovalo i “sukob na književnoj levici”? Kako se to odrazilo na kulturu?
U knjizi, a i u ovom KUPEK-u posebno smo se osvrnuli na značaj Užičke Republike tokom čijeg postojanja su postavljeni temelji za dalji razvoj, ali i na Drugo zasedanje AVNOJ-a u Jajcu, nakon kojeg već postoji jasan sistem ali i nakon kojeg su vidljive i prve pojave elitizma u kulturi, protiv čega su ustali avangardni pokreti, a onda i NOP.
Dotičemo se i jedne važne teme koja je, kad je kultura u pitanju, rekli bi večna – da li je prilagođavati narodu, koliko god narod nepismen i neobrazovan bio? Odgovor se nalazi u knjizi u rečima Mitre Mitrović, ali i u ovom KUPEK-u u kom smo morali da se dotaknemo i aktuelnih problema u kulturi, poput dešavanja sa Domom kulture Studentski grad, čemu smo posvetili emisiju pre ove .
I kakvo je na kraju nasleđe borbe koja je vođena za kulturu? Šta je preostalo I da li danas naziremo slične probleme protiv kojih je vođena borba?
Ovu emisiju smo i začinili nizom revolucionarnih pesama koje su za nas izveli uživo Jugoslav i Anastasija, odnosno Antiprotiv, u emisiju koju smo posvetili predstavi “Doček” . Dakle, sve je jasno. KUPEK # 179 slušamo u ponedeljak, 27.03. od 23 h, a ako ste to propustili emisija je postavljena i na mixcloud kanalu.
autor: dejan kozul, 27/03/2017
Arhiva
O zidovima, grafitima, street artu, muralima, o ilustracijama, o obrazovanju, o položaju žena u tom poslu na koji se često…
“Rijeci je svejedno da li imao klasno društvo, fašizam, da li se zvijerstva na njenim obalama dešavaju.” Piše i slika:…
Da li ste ikad razmišljali na koji način bi mogli predstaviti jedan arhiv medijskih izvještaja na određenu temu, a da…
Muzičari su jedna od najvećih kolateralnih šteta vremena u kom živimo. Mnogi od njih su živjeli od nastupa i sad…