JewBox

– – .

Jeste li spremni za jedno košer izdanje Soda Fountaina? Sve je pod nadzorom, opustite se i pričekajte četvrtak, osmi siječnja u 10 ujutro, kada ćemo na KLFM-u samo za Vas uključiti naš džuboks (JewBox) ! Brižljivo odabrana glazba za odabrane slušatelje!

 

Urbane legende – istina, one iza kojih stoje zavjeraši i slični lobotomoziriani slučajevi s jedva  završenom osnovnom školom tvrde kako su Židovi svuda i kako nas nadziru. Vrebaju iz separatora za vrhnje, neonskih cijevi, mikrovalnih pećnica i sterilizatora za dječje bočice. Uključiš CNN, kadli ono Židov do Židova. Kupiš neki strani tiskani medij i pogledaš impresum – opet Židov do Židova. Pogledaš sastav nove ukrajinske vlade – Židov do Židova. Položiš ušteđevinu u banci i pogledaš ključne potpise na ugovorima – Židov do Židova. Uđeš u gradsku knjižnicu u želji da se opustiš uz neku dobru knjigu, kad na policama ono sve neki Bellowi, Salingeri, Foeri, Selfovi, Maileri, Gaimani… Po logici onih lobotomizirianih, isti su zasigurno okupirali i područje popularne glazbe!

Naravno, zaposjeli su, no ništa više od primjerice Talijana, Britanaca, Francuza ili Amerikanaca. Ono što Židove razlikuje od spomenutih je specifičan nacionalni osjećaj koji i nije u tolikoj mjeri vezan s nominalnim matičnom državom, tj. Izraelom koliko s onom u kojoj su rođeni i čiji su državljani. Time se stvara jedna karakteristična, poprilično šarolika zvučna slika. Primjerice, Serge Gainsbourg je naizgled tipičan predstavnik francuske šansone (čak je i širio njezine primarno Brassensovske granice stapajući je s novim strujama), a Bob Dylan ključna spona između Woody Guthrijevog socijalno angažiranog folka i kasnijeg protestnog izričaja; da navedemo tek ta dva znakovita primjera.

Clipboard01

Still iz filma ‘Sleeper’ Woody Allena (1973). Iza vrata kompanije u čiji su naziv lucidno utkana imena aktualnog židovskog beat pjesnika i isto tako aktualnog židovskog kantautora, krije se robotizirana krojačnica kojom rukovode robotižidovi iz budućnosti.

 

(intro: George Gershwin – Kickin’ The Clouds Away)
01 Judy Garland – Blue Skies
02 Robbie Robertson – Somewhere Down The Crazy River
03 Simon & Garfunkel – America
04 Ani Difranco – The Slant
05 Pavement – Serpentine Pad
(intermezo: Jewbilee, from ‘The South Park’)
06 Robbie Krieger – Low Bottomy
07 Mark Knopfler – Where Do You Think I’m Going?
08 Sergey Shnurov – Devushka S Ponyatiem
09 Leonard Cohen – Story Of Isaac
10 Paul Simon – Rene And Georgette Magritte With Their Dog After The War
11 Stephen Malkmus & The Jicks – Cinnamon And Lesbians
(intermezzo: Jonny Greenwood – Proven Lands)
12 Clem Snide – Jews For Jesus Blues
13 Beck – Pay No Mind (Snoozer)
14 Alex Chilton – Lovely Day
15 Marc Ribot – Yo! I Killed Your God
16 Sammy Davis Jr. Jr. – Me And My Shadow
17 Philip Glass – City Walk
18 The Klezmatics – Ershter Vals
(intermezzo: Woody Allen – Jewish Robot Tailors From the Future)
19 Groucho Marx – Lydia, The Tattooed Lady
(intermezzo: John Zorn – La Flor Del Barrio)
20 Lou Reed – Xmas In February
21 Serge Gainsbourg – La Chanson De Prevert
22 Marc Bolan – Ride A White Swan
23 Ramblin’ Jack Elliott – Don’t Think Twice, It’s Alright
24 Eef Barzelay – The Ballad Of David Icke
25 Barbez – The Defiant Bicycle
26 Phil Ochs – Remember Me
27 Herb Alpert – Acapulco 1922.
28 Chawa Alberstein – Mayn Shvester Khaye
29 Judy Garland – Somewhere Over The Rainbow
30 Silver Jews – Smith & Jones Forever
31 Paul Wallfisch – The 14th Song
32 Howe Gelb – Saint Conformity
33 Bob Dylan – Love Minus Zero
34 Arlo Guthrie – East Texas Red
(outro: Allen Ginsberg & Philip Glass with goyim Paul McCartney – The Ballad Of The Skeletons)

dancing-Jews

Stoga vas ne bi trebao čuditi sav taj kolorit koji se očituje kao doprinos židovske populacije međunarodnoj popularnoj glazbi. Od Judy Garland do Davida Bermana (Silver Jews), od Stephena Malkmusa do Sammy Davisa Jr,. od Jonny Greenwooda (Radiohead) do Lou Reeda, od Phila Ochsa do Johna Zorna, od Philipa Glassa do Becka…

Kako je već kazano, pojedinci će u čitavoj toj šarolikosti prepoznati elemente međunarodne zavjere, jer ako Židovi već drže Hollywood, zašto ne bi i glazbenu industriju? No, ponavljam, takvi su slučajevi (ukoliko već nisu lobotomizirani) zreli za elektrošokove, pa i elektrokuciju, onu manje bezbolnu s varijacijama frekvencije i napona, kako je to znalo biti u doba dobrog starog Old Sparkyja.

Čudno, kod nas ih nema u tolikoj mjeri, stoga nam scena i jest toliko sjebana. Manjak Židova u toj domenii nadoknađujemo saharinskim polu-turbofolk glupačicama, čobanskim hard rockom i glavonošcima sklonim Schönbergovoj dodekafoniji.

Cheers!

 

powered & provided by Ben-Tzion eXit

07/01/2015

autor: Vjeran Stojanac

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,