J.R.R. Tolkien – The Story of Kullervo (2015.)

Koncem kolovoza 2015., izdavačka je kuća HarperCollins objavila jedan od najranijih radova J.R.R. Tolkiena, djelimično dovršenu priču ‘The Story of Kullervo’, temeljenu na fragmentima finskog narodnog epa ‘Kalevala’ (31.- 36. pjevanje). Iako će ovo djelo prije zaintrigirati dokazane štovatelje Tolkienova opusa nego širu čitalačku publiku, ono je izrazito bitno jer pruža naznake iz kojih je izvora i na koji način čuveni pisac crpio inspiraciju za svoj vlastiti legendarij, svojevrsni nadomjestak za nepostojeću englesku mitologiju.

By my father’s knife I am bigger and my body waxeth stronger then will I avenge his slaughter and atone for the tears of thee my mother who bore me.

/J.R.R. Tolkien: The Story of Kullervo/

8496

Akseli Gallen-Kallela: Kallervo odlazi u rat

Koncem kolovoza 2015., nakladnička je kuća HarperCollins Publishers izdala The Story of Kullervo, prethodno neobjavljivanu priču Johna Reuela Ronalda Tolkiena. Iako šira čitalačka publika, sklona tek jednom segmentu autorovog stvaralaštva – konkretno onome koji se tiče događaja s kraja Trećeg razdoblja – nije pokazala naročit interes za ovo djelo, njegovo je objavljivanje izazvalo buru oduševljenja među istinskim štovateljima autorova opusa.

Razlog takvoj euforiji jest činjenica da je riječ o najranijem Tolkienovom pokušaju uobličavanja proznog, odnosno kombiniranog prozno poetskog djela, pošto određene činjenice upućuju kako je rad na ovoj priči autor započeo negdje nakon 1911., nedugo nakon što je detaljno prostudirao engleski prijevod finskog narodnog epa Kalevala. U svakom slučaju, u pismu datiranom godine 1914., upućenom svojoj tadašnjoj zaručnici i budućoj ženi Edith Bratt, navodi kako se trenutno bavi preoblikovanjem jedne sekvence Kalevale u proznu formu, uz određenju dozu autorske slobode. Pošto će najranije, rudimentarne verzije budućeg Silmarilliona (riječ je konkretno o pričama koje će Tolkienov sin Christopher posthumno objaviti u prva dva sveska The History of Middle-Earth, odnosno The Book of Lost Tales vol 1 & 2) nastajati tijekom Prvog svjetskog rata, The Story of Kullervo se sa sigurnošću može smatrati autorovim prvim okušavanjem u pisanju proznog djela. mada nije isključeno niti djelimično terminološko preklapanje s embrionalnim skicama priče o Eärendelu (jesen 1914.).

Nameće se pitanje zbog čega je upravo Kalevala, taj stoljećima usmenim putem prenošen finski narodni ep, koji je zaslugom liječnika i filologa Eliasa Lönnrota danje svjetlo u tiskanoj formi ugledao tek 1835. u tolikoj mjeri zaintrigirao jednog mladog oksfordskog studenta? Dio se odgovora logički nameće, pošto je Tolkien od malih nogu pokazivao interes za europske mitološke sustave, poput keltskog, germanskog, skandinavskog ili grčkog. No, upravo će manjak standardizirane engleske mitologije biti onaj ključni okidač koji će ga potaknuti na kreiranje alternativnog legendarija (arturijanske priče ionako spadaju u predanglosaksonsko razdoblje), a utjecaj Kalevale je po tom pitanju nepobitan.

Akseli_Gallen-Kallela_-_Kullervo_Cursing_-_Google_Art_Project

Akseli Gallen-Kallelaa: Kullervo proklinje Ilmarinenovu ženu

Tolkienova se verzija priče o Kullervu uglavnom drži zadanog predloška. Kullervo, Kalervov sin, prototip je nesretnog junaka koji ubačen u koloplet zbivanja na koja ne može utjecati uglavnom donosi ishitrene i nepromišljene odluke, cementirajući tako vlastitu zlu kob. Ipak, ono što ovo djelo čini bitnim jest činjenica da će autor brojne Kullervove osobine, kao i situacije kroz koje dotični prolazi naknadno preslikati u jednog od temeljnih likova svojeg legendarija; Turina Turambara.

Primjerice, Kullervo je još kao dijete izgubio oca, kojega je navodno pogubio ljubomorni stric Untamo (u Kalevali se navodi da Kullervo kasnije ipak susreće svoje roditelje žive i zdrave na samom sjeveru zemlje, nedaleko granice s mračnom i ledenom Pohjolom). Poredbe radi, Turin Turambar odrasta bez oca Hurina, koji u Bitci nebrojenih suza, Nirnaeth Arnoediad, pada u Morgothovo zarobljeništvo, gdje vezan za kameni stolac provodi narednih 28 godina, bespomoćno promatrajući kako kletva samozvanog ‘gospodara Arde’ razara njegovu obitelj. Daljnje se usporednice između sudbine Kullerva i Turina uglavnom odnose na samovolju glavnih junaka, koji vođeni nepokolebljivim ponosom postaju žrtvama vlastite kobi, mada sebe pogrešno doživljavaju njezinim gospodarima.

Vjerojatno najupečatljivija sličnost jest ona prikazana kroz incestuoznu epizodu. Pronašavši svoje roditelje, Kullervo doznaje da ima sestru koja se godinama ranije izgubila u šumi, no upravo će ona biti djevojka u koju će se isti zaljubiti. Turambar, pak, susreće Niënor Niniel, te se, ne znajući da je riječ o vlastitoj mu sestri (koja nije bila rođena u vrijeme njegova odlaska u vilenjačko kraljevstvo Doriath) zaljubljuje te s njime upušta u incestouzni odnos. U oba se slučaja priča razvija slično: doznavši kako su počinile nedozvoljenu radnju s rođenim bratom, Kullervova sestra, kao i Niënor izvršavaju samoubojstvo skočivši u nabujale vode gorskih potoka. Zbog svih počinjenih nedjela, od kojih – važno je spomenuti – najveći dio ima svoje korijene u pozitivnim namjerama, Kullervo i Turin Turambar skončavaju na doslovno identičan način, bacivši se na oštrice vlastitih mačeva, koji ih, progovorivši ljudskim glasom dodatno potiču na taj finalni, neodloživ čin.

Ted_Nasmith_-_Túrin_Prepares_to_Take_His_Life

Turin Turambar se priprema za neodloživ čin oduzimanja vlastitog života (autor: Ted Nasmith)

The sword says if it had joy in the death of Untamo how much in death of even wickeder Kullervo. And it had slaid [sic] many an innocent person, even his mother, so it would not boggle over K.

He kills himself and finds the death he sought for.

/J.R.R. Tolkien: The Story of Kullervo/

And from the blade rang a cold voice in answer: “Yes, I will drink your blood, that I may forget the blood of Beleg my master, and the blood of Brandir slain unjustly. I will slay you swiftly.”

/J.R.R. Tolkien: The Children of Hurin, XVIII – The Death of Turin/

The Story od Kullervo je relativno kratko, nedovršeno djelo, no urednica izdanja Verlyn Flieger, inače profesorica komparativne mitologije i srednjevjekovne književnosti sa Sveučilišta u Marylandu će knjizi dodati još nekoliko sekvenci bitnih za razumijevanje čitavog koncepta, posebice po pitanju usporedbe Tolkienovih priča o Kullervu i Turinu s izvornom Kalevalom. Tako u ovom izdanju nalazimo dva autorova eseja, On ‘The Kalevala’ or Land of Heroes i The Kalevala, te uredničin zaključni osvrt Tolkien, ‘Kalevala’ and ‘The Story of Kullervo’. Uvršavanje tih dodatnih djelova pomaže razumjevanju same priče u dvostrukom kontekstu kreiranja autorovog imaginarnog svijeta sa svojom genezom, povijesnom faktografijom i lingvističkim pravilima, te njegovom bitno znanstvenijem pristupu analizi pojedinih mitova i predaja, uobličenim u također posthumno objavljenim poemama The Legend of Sigurd and Gudrún (2009.), The Fall of Arthur (2013.) i Beowulf: A Translation and Commentary, together with Sellic Spell (2014.).

Posebno je zanimljivo razmotriti utjecaj Kalevale na Tolkienov legendarij, koji će nastajati tijekom skoro šest desetljeća po pisanju priče o Kullervu; kako u tematskom, tako i u lingvističkom smislu. Štovateljima Tolkienovog opusa nije nepoznata činjenica da jedan od njegovih kreiranih jezika, Quenyja, sadrži elemente grčkog te posebno finskog. Dovoljno se prisjetiti kovača Ilmarinena, poluboga koji je sazdao nebeski svod, te njegovo ime usporediti s kvenijskim riječima koje se odnose na nebo, odnosno zrak: Ilmen je nebeski svod, dvorac dvoje vrhovnih Vala, Manwëa i Varde jest Ilmarin, a Vardina pomoćnica iz reda Maia, ona koja joj je pomagala u stvaranju zvijezda i nebeskih tijela jest Ilmare. Također, Ilmarinen, kojemu stric Untamo prodaje Kullerva u roblje je ujedno tvorac mitskog mlina Sampoa, artefakta koji nudi trostruku korist – daje žito, sol i novac. Imamo li u Tolkienovom Fëanoru, tvorcu tri dragulja Silmarila prikrivenu aluziju na njega? Vrlo moguće, mada se u slučaju deklariranog katolika Tolkiena motiv Trojsva može tumačiti i na onaj nama prihvatljiviji način.

Spomenuvši strica Untama, osobu koja je jedan od generatora Kullervove zle kobi nailazimo na još jednu, vrlo vjerojatno smišljenu podudarnost. Čin kojim je oholi stric odvojio dječaka od oca se može komparirati s Morgothovim zarobljivanjem Hurina, no u tom je kontekstu puno bitnije razmotriti relativnu sličnost imena Untamo i Utumno. Ovo potonje jest ime utvrde koju je Morgoth, odnosno Melkor podigao na krajnjem sjeveru Arde, i koja je srušena po njegovom prvom zarobljavanju.

Čak i otimanje Sunca i Mjeseca, zbog kojeg Ilmarinen kuje nova nebeska svjetla na određeni način aludira na Melkorovo rušenje Valarskih svjetiljki, kao i kasnije uništenje dva valinorska stabla, Laurelina i Telperiona. Istina, ovdje već zalazimo u domenu spekulacija, no neke su poveznice itekako očite!

thelandofpohja_zps32b91481

Tolkienova predodžba Pohjole, hladne i mračne sjeverne zemlje, najvjerojatnije današnje Laponije

U kontekstu prenesenog značenja se može sagledati i Tolkienovo ‘krštenje’ Turinovih sestara, male Lalaith (čije ime znači smijeh) koja je umrla u predpubertetskoj dobi, te nesretne Niënor Niniel (žalost). Smisao postaje jasan kad shvatimo da jedna od Kullervovih sestara nosi ime Wanöna, što znači plač.

Profesorica Flieger je uočila još jedan zanimljiv detalj, o čijoj bi se vjerodostojnosti dalo raspravljati, mada bi zaključci bili oprečni i kontradiktorni. Po njezinom mišljenju, priča o Kullervovoj sudbini je Shakespeareu poslužila kao predložak za tragediju Hamlet. Ključni su elementi očiti – zli stric koji ubija brata i odvodi njegovu ženu, te sin koji sve svoje snage ulaže u osvetu. U sličnom se svjetlu može promatrati i dijalog Macbetha s vlastitim mačem, te Macduffov odgovor Macbethu, nakon što ovaj potonji prizna krivnju za smrt Macduffove obitelji:

I have nothing to say to you. My sword will talk for me. You are too evil for words!

Ono što donekle narušava ove hipoteze jest činjenica da je Elias Lönnrot usmenu predaju prikupljao sredinom prve polovice devetnaestog stoljeća, a svoju verziju Kalevale objavo, kako je već kazano, godine 1835. Jesu li prethodno postojali alternativni kanali kojima su ove priče mogle doći do elizabetijanske Engleske? U to su doba već bili aktualizirani pomorski trgovački putevi između Švedske i Rusije s jedne, te Engleske s druge strane, no upitno je kako bi istima do Britanskog otočja dospjele predaje naroda koji je tada još bio pokoren i čiji se jezik i folklor ignorirao.

Možda vas je čitavo ovo uspoređivanje detalja iz Kalevale i opusa J.R.R. Tolkiena pomalo zamorilo, pa i navelo na krivi put po pitanju percepcije ovog ranog djela štovanog oksfordskog profesora, no nemojte zamjeriti. The Story of Kullervo je mali ali značajni dragulj koji možda i ne spada u njegov legendarij, bar ne u užem smislu, ali je definitivno jedan od temelja na kojima je isti sazdan

 

kullervo.0

The Story of Kullervo
168 stranica, tvrdi uvez
Autor: J.R.R. Tolkien
Izdavač: HarperCollinsPublishers, 2015.
Cijena: Ł16.99
ISBN 978-0-00-813136-4

Prijedlog za daljnje čitanje:  Kalevala – Finski nacionalni ep

06/05/2019

autor: Vjeran Stojanac

Tags: , , , , , , , , , , , , , ,