Apollo XI – 50th Anniversary

20:00–22:25 – 20.7.2019.

That’s one small step for a man, one giant leap for mankind.
/Neil Armstrong/

Minus 20 in counting…19..18..17..16..15..14..13..12..11..
10..9..8..7..6..5.. we have ignition..3..2..1..
We have lift off

Armstrong, Aldrin and Collins were launched away in space
Millions of hearts were lifted, proud of the human race
Space control at Houston, radio command
The team below that gave the go they had God’s helping hand.

/Roger McGuinn, ‘Armstrong, Aldrin and Collins’/

U 20:17 h po UTCu 20. srpnja 1969., četiri ipo dana nakon lansiranja rakete Saturn V (koje se zbilo 16. srpnja u 13:32 h po UTCu – svi će termini biti dalje navođeni po univerzačnom vremenu), mjesečev modul Eagle je dodirnuo površinu Zemljinog satelita. Nakon prilagođavanja i priprema, u 02:56 h zapovjednik Neil Armstrong napušta modul i ostvaruje prve ljudske korake po Mjesecu, a devetnaest minuta kasnije mu se pridružuje i Buzz Aldrin. Tih trenutaka se povijest ćovječanstva ispisivala zlatnim slovima, koliko to danas sa polustoljetne distance izgledalo nategnuto i patetično.

Autor ovog teksta i pripadne emisije tada još nije bio ni u planu, kao i većina vas koji ovo čiitate. No, naša prisutnost nije nužna za odvijanje velikih i bitnih povijesnih događaja. Uostalom, gdje ste bili onog dana kada je bačena prva atomska bomba, ona testna u pustinji New Mexica kod Los Alamosa? Ili dvadeset dana kasnije kada je Hirošima zbrisna sa lica Zemlje? Najveći boj nas će se prisjetiti tek nekih stvarno bitnih trenutaka novije povijesti, primjerice gdje su bili i što su radili 11. rujna 2001.

No, vratimo se projektu Apollo, čija je jedanaesta inačica bila krunom višegodišnjeg truda, koji nažalost nije uvijek išao glatko.

Osvajanje Mjeseca je najavio predsjednik John Fitzgerald Kennedy u govoru održanom 12. rujna 1962., a program Apollo je trebao započeti lansiranjm 21. veljače 1967. Naćalost, prilikom testa u modulu mjesec dana ranije, neispravno ožičenje u kombinaciji sa atmosferom od skoro čistog kisika dovodi do razornog požara koji uzima živvote trojice astronauta; Gusa Grissoma, Edwarda H. Whitea te Rogera B. Schaffeeja. Stoga je prvih šest misija programa Apollo izvršeno bez ljudske posade, a puni je profil programa nastavljen ‘sedmicom’ lansiranom 11. listopada 1968. Idućih je nekoliko misija imalo cilj testirati rad pogonskih motora kao i utjecaj bestežinskog stanja na astronaute u orbiti oko Zemlje i kasnije Mjeseca, no vrijeme je isticalo. Amerikanci nisu mogli dozvoliti da ih Rusi još jednom preteknu i program je ubrzan.

I tako dolazimo do srpnja 1969., odnosno do misije Apolla 11. Čast nošenja nacionalnih boja pripala je Neilu Armstrongu, Buzzu Aldrinu i Michaelu Collinsu. Tijekom boravka na površini Mjeseca, postavili su američku zastavu, oznake misija Apollo 1 i Apollo 11, pasivni seizmograf i laserski retroreflektor te prikupili dvadesetak kilograma mjesečevog kamenja. Također, obavili su i razgovor putem radio veze sa aktualnim predsjednikom Richardom Nixonom. Na površini Mjeseca su ostali nešto dulje od 15 sati, nakon čega su se vratili u lunarni modul koji se po uzlijetanju trebao spojiti sa orbitalnim u kojemu je ostao Collins, no javili su se tehnički problemi, srećom riješeni. Aldrin je u jednom trenutku greškom odlomio prekidač za uključivanje motora, no stvar je spaio jedan obični flomaster!

24. srpnja iste godine u jutrnjim se satima kapsula noseći trojicu astronauta sretno spustila u Tihi Ocean, što je bio i službeni završetak misije. Ali ne bilo kakve misije! Memorijalna plaketa koju su Armstrong i Buzz ostavili na površini Mjeseca kaže:

Ovdje su ljudi s planete Zemlje prvi puta zakoračili na Mjesec, srpnja 1969. Došli smo u miru za cijelo čovječanstvo.

Nažalost, vrlo brzo su se pojavili teoretičari zavjere sa svojim šizofreničnim i paranoičnim tvrdnjama o tome kako je NASA lažirala čitavo spuštanje i šetnju po Mjesecu. Izmišljali su svakakve razloge koje bi im znanstvenici ionako za nekoliko minuta pobili – primjerice, američka zastava ne vijori, sa površine Mjeseca se u ovom slučaju ne vide zvijezde (oba su slučaja znanstveno i te kako objašnjiva). Neki su išli toliko daleko da su tvrdili kako je ‘lažno slijetanj’ režirao nitko drugi do Stanley Kubrick, no zaboravili su jedno – Kubrick redovito snima na autentičnim lokacijama!

Neki su zavjeraši bili toliko naporni da su astronauti morali pribjeći fizičkim metodama uvjeravanja. Tako je primjerice u rujnu 2002. u hotelu na Beverly Hillsu, tijekom Aldrinovog davanja intervjua za japanske medije gnjavator po imenu Bart Sibrel uporno inzistirao da se Buzz zakune na Bibliju ako je stvarno bio na Mjesecu. No, Bart je previdio Aldrinov kratak fitilj te je zaradio šaku u glavu!

Misija Apollo je nastavljena, i do ukidanja godine 1974. Mjesec su posjetile još barem dvije ljudske posade! Ali sve je ipak počelo lansiranjem Saturna 5 u sklopu projekta Apollo 11 16. srpnja 1969., te stupanjem na Mjesečevu površinu 21. srpnja!

In nineteen and ninety-six we ventured to the moon
Onto the the Sea Of Crisis like children from the womb
We journeyed cross the great wall
Plain beneath the mountain range
And there we saw the pyramid, it looked so very strange

/Roger McGuinn, ‘Space Oddissey’/

18/07/2019

autor: Vjeran Stojanac

Tags: , , , , , , ,